Zabrana je sada stvarnost: šljokiće će biti zabranjeno od listopada u Europskoj uniji.
U nastojanju da se izbori sa sve većom zabrinutošću oko klimatskih promjena, zagađenja okoliša i mikroplastike, Europska komisija učinila je još jedan korak naprijed, najavivši zabranu kojoj mnogi neće biti sretni. Od 17. listopada 2023. šljokiće će biti zabranjen jer se radi o mikroplastici manjoj od 5 mm.
Osim šljokica, na udaru će biti i kozmetički proizvodi za piling, deterdženti, omekšivači, gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, igračke, lijekovi, medicinski uređaji itd. Cilj je spriječiti ispuštanje približno pola milijuna tona ovih čestica u okoliš.
EU zabranjuje mikroplastiku u potrošačkim proizvodima
Europska komisija najavila je donošenje niza mjera za borbu protiv onečišćenja mikroplastikom, uključujući zabranu prodaje široke serije proizvoda u koje je dodana mikroplastika, uključujući kozmetiku, deterdžente i igračke.
Mikroplastika se često dodaje mnogim proizvodima zbog svoje primjenjivosti kao punilo, pružatelj teksture ili kao emulgator, iako se često ispušta u okoliš i tamo ostaje stoljećima, završavajući u morskom, slatkovodnom i kopnenom okolišu, zagađujući ekosustave i hranidbenih lanaca i dovodi do negativnih učinaka na zdravlje ljudi i životinja.
Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, rekao je:
“Zabranom namjerno dodane mikroplastike ozbiljno se brine za okoliš i zdravlje ljudi. Mikroplastika se nalazi u morima, rijekama i na kopnu, kao i u hrani i pitkoj vodi. Današnje ograničenje odnosi se na vrlo male čestice, ali je veliki korak prema smanjenju onečišćenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.”
Prema novim pravilima, prodaja mikroplastike – koja obuhvaća sve sintetičke polimerne čestice ispod pet milimetara koje su organske, netopljive i otporne na razgradnju – i proizvoda u koje je mikroplastika dodana namjerno bit će zabranjena, s proizvodima u opsegu novog ograničenje, uključujući granulirani materijal za ispunu koji se koristi na umjetnim sportskim površinama, koji je najveći izvor namjerne mikroplastike u okolišu, i kozmetiku, koja koristi mikroplastiku u svrhe uključujući piling, teksturu, miris i boju, kao i deterdžente, omekšivače tkanine, svjetlucanje, gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, igračke, lijekovi i medicinski uređaji, među ostalim.
Nekoliko proizvoda nije obuhvaćeno zabranom, poput građevinskih materijala koji sadrže mikroplastiku, ali je ne ispuštaju, i proizvoda koji se koriste na industrijskim mjestima, među ostalima. Iako se ti proizvodi mogu i dalje prodavati, nove mjere će od proizvođača zahtijevati da godišnje prijave svoje procijenjene emisije mikroplastike i da daju upute o sprječavanju emisija mikroplastike pri uporabi i odlaganju proizvoda.
Dok će se pravila primjenjivati 20 dana nakon što Komisija usvoji nove mjere za neke proizvode poput kozmetike koja sadrži mikrozrnca, zabrana će stupiti na snagu za većinu proizvoda nakon prijelaznog razdoblja, kao što je 4-12 godina za drugu kozmetiku i 8 godina za sportske terene.
Europska agencija za kemikalije (ECHA) procijenila je da će troškovi novih mjera za dionike, uključujući industriju, sportske klubove i općine, iznositi do 19 milijardi eura u sljedećih 20 godina, a očekuje se da će nova pravila spriječiti ispuštanje u okoliš od oko pola milijuna tona mikroplastike.
Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište, rekao je:
“Ovo ograničenje pridonosi zelenoj tranziciji industrije EU-a i promiče inovativne proizvode bez mikroplastike – od kozmetike preko deterdženata do sportskih površina. Građani EU-a dobit će pristup sigurnijim i održivijim proizvodima, a industrija EU-a – posebno mala i srednja poduzeća – koja su ulagala i razvila takve inovativne proizvode bit će konkurentnija i otpornija.”
