U Hrvatskoj je sve više oboljelih od atipične, tzv. hodajuće upale pluća, koja se pojavljuje svakih pet godina. S prvim zimskim danima očekuju se viroze, gripa, kao i covid, koji se ‘udomaćio’. Ipak, nismo računali na nju, kao ni na pojavu hripavca. Kako prepoznati upalu pluća i možemo li smanjiti rizik od obolijevanja, u Studiju 4 HTV-a odgovarao je pulmolog, prim. Saša Srića
‘Svaka nas nova sezona na neki način iznenadi, izuzev pandemije covida, koja je tinjala dvije i pol godine. Ove je godine na vrata pokucala atipična upala pluća. Uzrokuju je najčešće mikoplazma i klamidija. Atipična je jer se ne čuje ‘slušalicama’, ali se prepoznaje na rendgenu. Uz to se mora napraviti dodatan niz pretraga, iako nema velike razlike u simptomima tipične upale pluća’, kazao je Saša Srića za HRT.
Dodao je kako takve upale pluća najčešće imaju blaži tijek – počinju uglavnom suhim kašljem koji se razvija u produktivan kašalj, grloboljom i temperaturom. Kad se dokaže uzročnik, potrebno je liječenje antibiotikom, najčešće azitromicinom.
Kao razlikovati prehladu od početka upale pluća?
‘Svaki infekt koji započne s povišenom temperaturom, slabošću i kašljem ne znači odmah i upalu pluća. Treba dan, dva, tri ostati doma. Ako temperatura raste, unatoč antipireticima, treba se obratiti liječniku obiteljske medicine, a ne raditi nepotrebnu gužvu na hitnoj. Prije terapije antibioticima trebaju se napraviti laboratorijski nalazi jer je ipak oko 75 posto upala virusno’, naglasio je Srića.
Prenosi li se kapljično i treba li nositi maske?
Srića kaže da postoje preporuke da je u takvim slučajevima dobro nositi masku kako se infekcija ne bi širila ili unutar obitelji ili radne zajednice. Kazao je da se sve respiratorne infekcije šire kapljičnim putem i putem aerosola te bliskim kontaktom. Kako boravimo u zatvorenim prostorima, takvih će infekcija biti sve više, dodao je.
Najugroženija su dojenčad i djeca – kad govorimo o sve češćoj pojavi hripavca, zatim stariji od 65, imunokompromitirani pacijenti i oni s kroničnim bolestima koji zbog upale pluća sve više završavaju na bolničkim odjelima, upozorio je.
10 posto infekcija rezistentno na azitromicin
Potvrdio je navode da se u nekim zemljama vratila tuberkuloza i da je postala rezistentna na antibiotike. To se događa, dodao je, uslijed neselektivnog propisivanja antibiotika od strane obiteljskih liječnika. ‘U ovom trenutku imamo preko 10 posto rezistencije na azitromicin i na mnoge druge antibiotike’, naglasio je Srića te ponovio kako je oko 75 posto respiratornih infekcija virusno i liječi se simptomatskom terapijom – skidanjem tjelesne temperature i pijenjem tekućine.