Objasnio je i zašto je veliki broj stanova prazan
Branko Bačić sudjelovao je danas na konferenciji ‘Kakva nam stambena politika treba?’ koja se održala u Splitu, a na kojoj je predstavio koncept Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine.
‘Svjedočimo enormnom rastu cijena nekretnina u Hrvatskoj, ne samo stanova, već i poljoprivrednog, nadasve građevinskog zemljišta pa onda podredno bilježimo i visoki rast cijena najma stanova tako da je našim mladim ljudima i sugrađanima pristup priuštivom stanovanju zahtjevan i složen. Često je gotovo i nemoguće da mladi ljudi nađu dom tamo gdje bi htjeli živjeti.
Ova činjenica nije naš ekskluzivitet prilikom ulaska u Europsku uniju. Naime, gotovo sve, a posebno mediteranske države okrenute turizme, u prvih 10 godina članstva u EU bilježile su visoke stope rasta. Cipar, Portugal pogotovo. Rast cijena nekretnina prelazio im je 80 pa i 100 posto u tih prvih deset godina’, rekao je Bačić te dodao kako se nama ulazak u EU poklopio s ulaskom u Schengen i uvođenjem eura.
‘To je dodatno povećalo cijene nekretnina. Sada smo otvoreno slobodno tržište ogromnom broju europskih građana dobre kupovne moći. Svaku treću nekretninu u Hrvatskoj u 2022. godini kupio je stranac. U pravilu su to bila gotovinska plaćanja, što je onda dovelo do velike potražnje, a ponuda to nije pratila pa je to dovelo do povećanja cijena nekretnina.
Još jedan razlog za rast cijena nekretnina je rast cijena građevinskih proizvoda, usluga i materijala. Naime, rast cijena građevinskih proizvoda direktno je vezan uz rast cijena energenata koji se događa na međunarodnom tržištu. Zbog ruske agresije na Ukrajinu došlo je do energetske krize i povećanja cijena građevinskih radova’, objašnjavao je Bačić.
Kada govorimo o tržištu nekretnina, dodao je, postoje tri Hrvatske, tri grupe tržišta.
‘Prva je ova splitska, dalmatinska, dubrovačka, sve do Istre. To je ta obalna Hrvatska, čije cijene definira u velikoj mjeri turistički sektor i potražnja za smještajem. Cijena na ovom prostoru je najmanje 20 posto skuplja od Zagreba. Postoje i tamo određene lokacije čije cijene stanova dosežu ogromne iznose, ali kada gledamo medijalnu cijenu stanova, u pravilu su na obali 20 posto više cijene od zagrebačkog tržišta, koje je 20-25 posto skuplje od ostatka Hrvatske.
Imamo i veliki broj praznih stanova. Hrvatska elektroprivreda izračunala je da u 2022. godini 400 tisuća stanova nije potrošilo jedan kilovat električne energije. To je 400 tisuća praznih stanova koji uopće nisu bili u uporabi. Brojni naši sugrađani s dovoljno sredstava pretvorili su financijsku u nekretninsku imovinu. Njima je vrijednost tog stana rasla, takav prinos nisu mogli ostvariti ni na jedan drugi način. Očito im nije nužda iznajmljivati pa zato bilježimo takav podatak’, zaključio je Bačić.
