Neki predmeti koji se otapaju možda neće biti pronađeni dok se ne raspadnu.
Planinari i alpinisti sve češće pronalaze tajanstvene drevne predmete u švicarskim Alpama, a njihova otkrića zaokupljaju pažnju arheologa. Od željeznog doba, preko antičkih Rimljana do srednjeg vijeka, ljudi su prelazili ledene planinske prijevoje Alpa sa stokom, uljem, vinom, skijama, oružjem i drugim stvarima. Njihovi izgubljeni ili napušteni predmeti sada izbijaju na površinu dok se glečeri tope, otkrivajući tragove prošlih civilizacija i epoha.
Arheolozi su za Business Insider podijelili svoja najtajanstvenija i najotkrivajuća otkrića. Švicarski glečeri, kojih ima više nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji, brzo se povlače zbog globalnog zatopljenja. Prema Švicarskoj akademiji znanosti, zemlja je 2022. i 2023. godine izgubila 10% ukupnog volumena svojih glečera. Ljudi koji pronađu jedinstvene artefakte na ledu ponekad ih zadrže kao suvenire, piše Klik.hr
Primjerice, drveni kip pronađen u otopljenoj vodi 1999. godine gotovo 20 godina visio je na zidu jednog planinara prije nego što je kustos muzeja Pierre-Yves Nicod saznao za njega i kontaktirao vlasnika. Kip je 2018. doniran muzeju, a arheolozi su uspjeli datirati drvo u 1. ili 2. stoljeće prije Krista – željezno doba.
Kako se led topi i otkrića postaju češća, arheolozi u gradu Sion prikupljaju te predmete za istraživanje. Muzej povijesti Valaisa, smješten na strmom brežuljku u centru grada, predvodi novo polje glacijalne arheologije. Muzej je čak poslao svoje artefakte na putujuću izložbu glacijalne arheologije. U arhivima muzeja, istraživači pažljivo proučavaju nove predmete.
Božanska zaštita?
Otkrića s glečera otkrivaju više o ljudskoj povijesti i drevnim ekonomijama u regiji, ali istraživanja su izazovna. Na glečeru često nema drugih objekata koji bi mogli pružiti kontekst artefaktu. “Jedna od poteškoća glacijalne arheologije je što nalazimo ove predmete u ledu, izvan svakog arheološkog konteksta,” rekao je Nicod.
Neka otkrića su potpune misterije, poput brojnih štapova pronađenih na jednom prijevoju između planinskih vrhova. “Budući da su daleko iznad linije drveća, štapovi ne bi bili tamo da ih ljudi nisu donijeli,” objasnio je lokalni arheolog Romain Andenmatten. Pretpostavlja se da su Kelti koristili štapove za označavanje prolaza, ali arheolozi još uvijek rade na datiranju štapova metodom radiokarbonskog datiranja.
Još uvijek nije jasno ni čemu je služio mali drveni kip. “Možda su ljudi, kada su prelazili prijevoj, postavljali ovaj predmet radi božanske zaštite,” spekulirao je Nicod. “Ili je možda označavao granicu. Možda ga je netko jednostavno izgubio na svom dugom planinskom putovanju.”
Mnogi artefakti s glečera su organski materijali – drvo, biljni materijali, koža – koji ne opstaju dobro na nižim nadmorskim visinama gdje nisu zamrznuti. To znači da su takvi predmeti rijetki u arheološkim iskopinama. Nemaju analogije u drevnim gradovima ili grobnicama – mjestima koja pružaju kontekst za razumijevanje svrhe predmeta. “Nemamo usporedbe za ovaj kip,” rekao je Nicod.
Davno zaboravljene bolesti
Druga otkrića, poput vrijednih predmeta iz 17. stoljeća, otkrivaju drevnu ekonomiju Alpa. Prema pronađenim finim odjevnim predmetima, kovanicama iz Sjeverne Italije i oružju iz današnje Njemačke, arheolozi vjeruju da je bogati putnik bio trgovac. Dvije mazge čiji su ostaci otkriveni u blizini vjerojatno su nosila njegovu robu. Pretpostavlja se da je čovjek stradao u nesreći, poput pada u ledenjačku pukotinu.
Arheolozi moraju biti oprezni jer neki artefakti mogu nositi davno izumrle bolesti poput crne kuge. Potrebno je temeljito oprati ruke nakon rukovanja ostacima životinja ili ljudi jer mogu nositi viruse ili druge mikrobe koji su ostali održivi zbog smrzavanja. Na primjer, otapanje permafrosta u Sibiru oslobodilo je antraks koji je 2016. godine zarazio desetke ljudi i usmrtio jedno dijete.
Nicod je uvjeren da je jedan drveni artefakt ručka nekog alata, savršeno pristaje u ruku. Potječe iz željeznog doba, a Nicod spekulira da je to bila ručka zakrivljene oštrice za rezanje biljaka. “Ovo su izuzetni drveni predmeti koji bi inače bili uništeni,” rekao je.
Mora se brzo djelovati
Mnogi predmeti su ranjivi kada se led oko njih otopi. Arheolozi moraju brzo djelovati jer se organski materijali mogu uništiti u samo dvije godine. Kako bi spasili što više predmeta, arheolozi su stvorili aplikaciju za planinare da prijavljuju svoja otkrića. Aplikacija IceWatcher primjer je rastuće prakse građanske znanosti, gdje istraživači angažiraju entuzijaste da im pomognu prikupljati informacije na terenu.
Hodači su prijavili oko 30 otkrića u prve dvije godine korištenja aplikacije, rekao je Andenmatten. Otprilike polovica tih otkrića bile su ljudske ostatke ili stare bombe, što je postalo odgovornost policije, dok su ostatak bili zanimljivi nalazi za arheologe.
Neki predmeti koji se otapaju možda neće biti pronađeni dok se ne raspadnu. “Kažemo da je glacijalna arheologija poput pronalaženja igle u ledenjaku,” rekao je Andenmatten. “Mislim da je građanska znanost dobro rješenje,” dodao je.
