Mikroplastika je postala globalni problem, zagađujući oceane, ulazeći u našu hranu i nalazeći svoj put čak i unutar naših tijela. Od pluća do posteljice, pa čak i mozga, čini se da nijedan dio ljudskog organizma nije siguran od njezinog utjecaja. Nedavno istraživanje, koje je još u fazi stručne recenzije, izazvalo je zabrinutost zbog sve većeg broja mikroplastike koja se pronalazi u ljudskom mozgu i mogućih posljedica po naše zdravlje.
Istraživanje je analiziralo 51 uzorak moždanog tkiva osoba koje su preminule 2016. ili 2024. godine, prikupljenih tijekom rutinskih obdukcija. Uzorci su bili podjednako podijeljeni između muškaraca i žena, a prosječna dob u trenutku smrti bila je 50 godina za uzorke iz 2016. i 52,3 godine za uzorke iz 2024.
Ranije studije pokazale su da mikroplastika i nanoplastika, koja ulazi u tijelo putem probavnog sustava, može brzo migrirati u druga tkiva te prijeći krvno-moždanu barijeru u roku od samo dva sata. Kako se plastični proizvodi sve više integriraju u naš svakodnevni život, kronično smo izloženi ovim sitnim česticama, veličine od 500 mikrometara do samo 1 nanometra u promjeru. Iako su nevidljive golim okom, njihova prisutnost može imati dalekosežne posljedice.
‘Prilično je zabrinjavajuće’
Pronalazak ovih čestica u tkivima izuzetno je zahtjevan zbog njihove veličine. Znanstveni tim sa Sveučilišta u Novom Meksiku kemijski je analizirao male dijelove moždanih uzoraka kako bi identificirao tragove 12 različitih plastičnih polimera, uključujući PVC, polistiren i polietilen. Također su koristili transmisijsku elektronsku mikroskopiju kako bi vizualizirali “bezbrojne” sumnjive čestice, koje su veličinom i oblikom odgovarale mikroplastici.
Rezultati su uspoređeni s uzorcima jetre i bubrega prikupljenih tijekom istih obdukcija. Autori istraživanja izvijestili su da su uzorci mozga, svi iz frontalnog korteksa, pokazali znatno veće koncentracije mikroplastike u odnosu na uzorke jetre i bubrega. Neki uzorci iz 2024. godine sadržavali su gotovo 0,5 posto mikroplastike po težini. “Prilično je zabrinjavajuće,” rekao je prvi autor studije, dr. Matthew Campen za The New Lede. “U našim mozgovima ima puno više plastike nego što sam ikad mogao zamisliti ili se osjećati ugodno s tim.”
Kakve su posljedice?
Ranija istraživanja na životinjskim modelima sugerirala su da bi nakupljanje mikroplastike u mozgu moglo dovesti do promjena u ponašanju i upala, što izaziva opravdanu zabrinutost za moguće zdravstvene implikacije na ljude.
“Iako još ne znamo kakve su točno posljedice mikroplastike u ljudskom mozgu,” pišu dr. Sarah Hellewell, dr. Anastazja Gorecki i doktorandica Charlotte Sofield, koji nisu sudjelovali u studiji, “eksperimenti sugeriraju potencijalne štetne učinke, ali nemamo konačne odgovore.”
Podaci studije pokazuju da se razina mikroplastike povećava tijekom vremena, što je vidljivo iz usporedbe uzoraka iz 2024. s onima iz 2016. godine. “Možete povući crtu – plastike je sve više u okolišu, a ista se stvar događa i s našim tijelima,” istaknuo je Campen.
Budući da se radi o preprintu, studija još nije prošla stručnu recenziju, a autori su priznali određena ograničenja u svojoj analizi, posebno u vezi s korištenim metodama koje “još nisu široko prihvaćene i usavršene.” Ipak, poduzeli su mjere kako bi smanjili moguću kontaminaciju mikroplastikom tijekom eksperimenta, podsjećajući nas na to koliko je plastika prisutna u našem svakodnevnom životu, pa čak i u laboratorijima. Za sada, stručnjaci preporučuju smanjenje izloženosti plastici i smanjenje plastičnog otpada kako bi se spriječilo daljnje zagađenje okoliša i potencijalno štetne posljedice na naše zdravlje.
