Gotovo 14 godina nakon što je u prosincu 2010. godine Narodna skupština Srbije ukinula obvezno služenje vojnog roka, Vlada Srbije donosi odluku o njegovom vraćanju. Tadašnja predsjednica Skupštine, Slavica Đukić-Dejanović, ponosno je proglasila kraj obveznog vojnog roka, uvodeći profesionalnu vojsku koja je trebala biti “motiviranija”. No, ta motivacija nije potrajala – u posljednjih pet godina vojsku je napustilo čak 13.000 profesionalnih vojnika, prvenstveno zbog loših uvjeta, niskih plaća i političkih igara, tvrde kritičari, piše Deutsche Welle.
Nedavno potpisana odluka o vraćanju obveznog vojnog roka, koju je donio predsjednik Aleksandar Vučić, uskoro će biti razmotrena u Skupštini Srbije. Prema najavi, novi vojni rok trajat će 75 dana, što je mnogo kraće od prethodnog sustava. Iako vlada očekuje podršku većine zastupnika, mnogi se pitaju je li to dovoljno vremena da mladi muškarci i žene steknu potrebne vještine i postanu učinkoviti vojnici.
Javnost je podijeljena po ovom pitanju. Prema anketama, većina građana Srbije, uključujući i mlade, podržava povratak obvezne vojske. Jedna od anketa agencije House of Win pokazala je da 72,5 posto mladih u dobi od 17 do 30 godina podržava ponovno uvođenje vojnog roka. Međutim, mišljenja su raznolika kada je riječ o duljini trajanja vojne službe.
‘Što se može naučiti za 75 dana’
Jedan građanin iz Niša skeptičan je prema novom prijedlogu: “Ako bi vojni rok bio kao u Izraelu ili Švicarskoj, gdje traje dvije godine za sve, to bi imalo smisla. Ali, što se može naučiti za 75 dana? Tko za to vrijeme može postati pravi vojnik?” S druge strane, drugi vjeruju da je i tih 75 dana korisno: “To može biti dobar poticaj mladim ljudima, da ih probudi i vrati u realnost.”
Vojni analitičari i stručnjaci također su skeptični prema motivima za uvođenje obveznog vojnog roka. Petar Bošković, dugogodišnji vojni komentator, tvrdi da je ova odluka političke, a ne vojne prirode. Prema njegovom mišljenju, vraćanje obvezne vojne službe je pokušaj skretanja pozornosti s drugih problema, poput situacije s kompanijom Rio Tinto i napetosti na Kosovu. “Vrh vojske nije zainteresiran za stvarne potrebe obrambenog sustava, već se trudi dodvoriti predsjedniku Vučiću,” navodi Bošković.
Njegov kolega, vojni analitičar Aleksandar Radić, kritizira trenutnu vojsku, koja se, prema njegovim riječima, koristi za političke predstave. “Aktivna vojska premješta se kao putujući cirkus za potrebe pokaznih vježbi i smotri koje služe političkom vrhu. Takav pristup otežava pridobivanje kvalitetnog kadra,” kaže Radić.
Problemi unutar vojske
Jedan od ključnih problema je veliki odljev profesionalnih vojnika u posljednjih nekoliko godina. Loši uvjeti rada, niske plaće i nedostatak motivacije uzrokovali su masovno napuštanje vojske, što je ozbiljno ugrozilo njezinu operativnu sposobnost. Bošković ističe da je odlazak 13.000 vojnika jasan znak da su uvjeti u vojsci loši te da će obvezni vojni rok biti samo privremeno rješenje.
Uz to, postavlja se pitanje rodne ravnopravnosti, s obzirom na to da se žene ne pozivaju na obvezni vojni rok, iako imaju pravo na upis u vojne škole. Također, problem je i činjenica da vojska trenutno ima samo tri aktivna centra za obuku, što nije dovoljno da bi se organizirala kvalitetna i sustavna obuka regruta. Radić smatra da bi, ako se već uvodi obvezni vojni rok, on trebao trajati barem šest, ako ne i devet mjeseci, kako bi se provela cjelovita vojna obuka.
Mnogi promatrači odluku o vraćanju obveznog vojnog roka vide kao populistički potez vlasti. Bošković smatra da vlast pokušava skrenuti pozornost javnosti s važnijih problema, poput odnosa s Kosovom, i koristiti vojsku u političke svrhe. “Kupuje se politički mir, dok vojska pati. Nabavljaju se skupi vojni sustavi, ali nema dovoljno obučenih ljudi da ih koriste,” ističe Bošković.
Jedan od najozbiljnijih problema je nedostatak profesionalnog kadra u vojsci, unatoč ogromnim ulaganjima u vojnu opremu. “Možete kupiti 250 tenkova, ali bez posada su beskorisni,” upozorava Bošković. Radić dodaje da se u vojsci prikrivaju podaci o stvarnom broju vojnika, što dodatno pogoršava situaciju.
Novac neće biti problem
Kada je riječ o troškovima, analitičari vjeruju da novac neće biti problem. Srbija je nedavno potpisala ugovor vrijedan 2,7 milijardi eura za nabavu dvanaest francuskih vojnih zrakoplova Rafale, što je iznos jednak troškovima cjelokupne vojske za tri godine. Petar Bošković ističe da je godišnji vojni proračun Srbije 1,4 milijarde eura, a uvođenje obveznog vojnog roka procijenjeno je na dodatnih 800 milijuna eura godišnje.
No, analitičari se slažu da financijska sredstva sama po sebi neće riješiti probleme. Glavni izazov ostaje privlačenje kvalitetnog kadra i stvaranje uvjeta koji će motivirati ljude da ostanu u vojsci. U protivnom, smatraju kritičari, obvezni vojni rok od 75 dana neće biti ništa više od simbolične geste koja neće riješiti duboke strukturne probleme u srpskoj vojsci.