Zagreb ovih dana bilježi opasno visok nivo zagađenja zraka, što izaziva ozbiljnu zabrinutost među građanima, ali i širom kontinentalne Hrvatske. Izmjerene koncentracije štetnih čestica daleko su premašile dopuštene granice, ugrožavajući zdravlje, posebno kod osjetljivih skupina. Problemi s kvalitetom zraka nisu zaobišli ni druge gradove, poput Osijeka, Siska i Slavonskog Broda, gdje su također zabilježeni opasno visoki nivoi zagađivača.
Maglovito vrijeme u Zagrebu stvara iluziju da je magla izvor zagađenja, ali meteorolog Nove TV Darijo Brzoja objašnjava kako magla i zagađenje nastaju u sličnim vremenskim uvjetima koji pogoduju nakupljanju štetnih čestica u zraku. Snažan miris u zraku i otežano disanje tjeraju mnoge građane Zagreba, ali i stanovnike Slavonskog Broda i šireg kontinentalnog područja, na oprez, prenosi Dnevno.hr
Prema važećim smjernicama u Hrvatskoj, boravak na otvorenom preporučuje se ograničiti kada koncentracije PM10 čestica prelaze 50 µg/m³ i PM2,5 čestica 25 µg/m³, dok se osjetljivim skupinama savjetuje potpuni izbjegavanje vanjskih aktivnosti kada koncentracije PM10 dosegnu 150 µg/m³ ili više, a PM2,5 čestica 75 µg/m³.
Situacija nije dobra
Prethodnih dana su razine sitnih lebdećih čestica PM2,5, koje ulaze direktno u pluća i ozbiljno ugrožavaju zdravlje, dostigle čak 90 µg/m³ na jednoj od zagrebačkih mjernih stanica. Zabilježeni prosjek koncentracije iznosio je 50 µg/m³, dok su jutros i dalje prisutne vrijednosti iznad preporučenih 50. PM10 čestice također su bile prisutne u većim količinama, dosežući maksimum od 120 µg/m³, s prosjekom od oko 65 µg/m³.
Na nivou Evropske unije, nedavno su ažurirani standardi za kvalitetu zraka. SZO savjetuje godišnji prosjek od samo 5 µg/m³ za PM2,5 čestice, a donedavna granica u EU iznosila je 25 µg/m³ za PM2,5 i 50 µg/m³ za PM10. Nova direktiva EU smanjuje dopuštenu godišnju koncentraciju PM2,5 na 10 µg/m³, što je značajan korak ka boljoj zaštiti zdravlja. Primjena ovih strožih pravila bi, u svjetlu trenutnih koncentracija zagađujućih tvari u Zagrebu, vjerovatno izazvala još veće reakcije javnosti.
Glavni razlog povećanog prisustva čestica u hladnijem dijelu godine na ovom području je upotreba kućnih ložišta koja sagorijevaju nekvalitetna goriva poput drva i ugljena. Uz to, prometnice i manja ložišta u Zagrebu dodatno doprinose zagađenju, dok faktori kao što su reljef, arhitektura ulica i vremenske prilike također mogu utjecati na prisutnost i distribuciju zagađenja – vjetar, na primjer, pomaže u njegovom smanjenju.
