Građani se već dulje vrijeme žale kako su kamate na štednju rekordno niske. Prema podacima servisa Moj bankar u Hrvatskoj možete očekivati kamate između 0,02 i 2,8 % u slučaju da poželite oročiti 10 tisuća eura na godinu dana. Prosječne kamatne stope trenutno se kreću oko dva posto što je dosta niže nego u drugim zemljama EU.
Europska središnja banka izvještava kako je prosječna kamatna stopa na oročene depozite do godinu dana u prošloj godini iznosila 2,61%, dok su kamatne stope za depozite po viđenju i one uz tromjesečni otkazni rok ostale gotovo nepromijenjene, na razinama od 0,35% i 1,74%. U isto vrijeme, inflacija u Hrvatskoj dosegnula je 4,5%, što znači da građani gube kupovnu moć svojih štednih uloga, piše Dnevno.hr
Prema Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), ukupni depoziti građana u bankama iznosili su 38,6 milijardi eura u kolovozu 2024. godine. No, unatoč značajnom volumenu štednje, dobit od tih depozita nije dovoljna za pokrivanje gubitaka uzrokovanih inflacijom.
Pokretač gospodarskog rasta
Jedan od ključnih problema s niskim kamatama je činjenica da se velika štednja građana ne koristi za razvoj gospodarstva, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny:
“Nažalost, štednja u Hrvatskoj ne prelazi u poduzetnički kapital. To je posljedica nedovoljno razvijene poduzetničke kulture i velikog antipoduzetničkog sentimenta. Nemamo dovoljno produktivnih poduzetnika koji bi stvarali novu vrijednost, dok se sredstva građana uglavnom usmjeravaju na potrošnju.”
Prema njegovim riječima, Hrvatska ima problem s malim i srednjim tvrtkama, na kojima se temelji europsko gospodarstvo. “Kod nas dominiraju mikropoduzeća, osobito u Dalmaciji, gdje prosječno poduzeće ima svega šest zaposlenih. S druge strane, u Zagrebu imamo velike državne kompanije koje povećavaju prosjek.”
Niske kamatne stope
Novotny ističe kako su potrebni značajni koraci da bi se štednja pretvorila u generator gospodarskog rasta.
“Jedan od pravih iskoraka bio bi kotiranje državnih poduzeća na burzi. Vlasnicima štednje treba omogućiti ulaganje u dionice putem banaka ili investicijskih fondova. To bi bilo daleko isplativije od trenutnih niskih kamatnih stopa na oročenu štednju,” predlaže Novotny.
Također napominje da je njemačko dioničko tržište (DAX) u prošloj godini ostvarilo prosječni prinos od 17 %, što pokazuje koliko su ulaganja u dionice unosnija.
Portfelj vrijedan 30 milijardi eura
“Građani već sada mogu ulagati na bilo koje dioničko tržište u Europi ili svijetu, ali ih treba ohrabriti i informirati. Vlada bi mogla ponuditi poticaje kroz porezne olakšice i kapital iz europskih fondova kako bi podržala poduzetničke projekte,” dodaje.
Novotny zaključuje da bi promjena strategije upravljanja državnom imovinom također mogla donijeti značajne koristi.
“Država posjeduje portfelj vrijedan 30 milijardi eura, no umjesto da ga koristi za poticanje ulaganja, državno vlasništvo nad dionicama kompanija poput Ine i Podravke ostaje neiskorišteno. Pustiti dio tih dionica na tržište bio bi logičan potez koji bi koristio i građanima i gospodarstvu. Ovako građani zbog visoke inflacije svaki mjesec samo gube novac,” zaključuje Novotny.
