Najveća santa leda mogla bi se zabiti u otok: ‘Na vidiku je prava katastrofa’

Kolosalna santa leda A23a, najveća na svijetu, na putu je mogućeg sudara s otokom Južnom Georgijom u južnom Atlantskom oceanu. Otok, poznat po svojoj izvanrednoj biološkoj raznolikosti, suočava se sa značajnim rizicima jer bi potonuće sante leda moglo ugroziti milijune pingvina, tuljana i brojnih jedinstvenih morskih vrsta.

Trenutačno oko 280 km od Južne Georgije, santa leda teška bilijun (10¹²) tona predstavlja izravnu prijetnju osjetljivom ekosustavu. Kapetan vladina broda Južne Georgije Simon Wallace izrazio je svoju zabrinutost, rekavši: “Ledeni bregovi su sami po sebi opasni. Bio bih iznimno sretan da nas jednostavno potpuno promaše.”

Trenutna situacija podsjeća na incident iz 2004. kada se dio ledenog brijega A38-B nasukao blizu Južne Georgije, što je mjesecima remetilo obrasce hranjenja lokalnih pingvina i tuljana. S površinom koja se može usporediti s površinom Osječko-baranjske županije, A23a mogao bi izazvati još veće probleme.

Aleja santi leda

A23a potječe od ledenog šelfa Filchner-Ronne 1986. i proveo je više od tri desetljeća prizemljen u Weddellovu moru. Njegova ogromna veličina držala ga je usidrenim na morskom dnu sve dok mu postupno topljenje nije omogućilo da se počne kretati 2020.

Pošto se oslobodio 2023., ostao je zarobljen u Taylorovu stupu, fenomenu u kojem rotirajuća voda drži objekt na mjestu. U prosincu je santa leda konačno pobjegla iz vrtloga i nastavila svoje putovanje antarktičkim morima, piše Dnevno.hr

Znanstvenici pomno prate napredak A23a jer će vjerojatno slijediti antarktičku cirkumpolarnu struju u Južni ocean i na kraju odlutati u područje poznato kao “aleja santi leda”. “Južna Georgia nalazi se u aleji santi leda, tako da se mogu očekivati ​​utjecaji i na ribarstvo i na divlje životinje”, primjećuje morski ekolog Mark Belchier.

Organizacija British Antarctic Survey (BAS) proučava moguće ekološke posljedice otapanja A23a. Kako se santa leda kreće prema toplijim vodama, njezino otapanje moglo bi promijeniti lokalne ekosustave.

Dramatično putovanje

Ledeni bregovi koji se tope oslobađaju hranjive tvari, poput željeza, koje mogu potaknuti rast fitoplanktona. To zauzvrat zadržava ugljični dioksid i podržava morske prehrambene lance. “Znamo da ove divovske sante leda mogu osigurati hranjive tvari vodama kroz koje prolaze, stvarajući uspješne ekosustave u inače manje produktivnim područjima”, objašnjava biogeokemičarka Laura Taylor iz BAS-a. Međutim, specifični učinci veličine i podrijetla A23a ostaju neizvjesni.

Istraživači na brodu BAS Sir David Attenborough prikupili su uzorke s A23a 2023. kako bi procijenili kako otopljena voda utječe na morske ekosustave. Oceanograf Andrew Meijers ističe važnost razumijevanja tih procesa: “Ključno je predvidjeti kakav će to utjecaj imati na lokalni ekosustav”.

Kako A23a napreduje, znanstvenici, zaštitari i lokalne vlasti ostaju na oprezu. Iako je njegova konačna putanja neizvjesna, putanja sante leda mogla bi imati značajne implikacije na biološku raznolikost, ribarstvo i globalnu klimu. Svijet pozorno promatra kako ovaj smrznuti div nastavlja svoje dramatično putovanje preko Južnog oceana.