U Republici Srpskoj vlada iznimna napetost uoči izricanja presude predsjedniku tog entiteta Miloradu Dodiku. Vlada RS-a sazvala je izvanrednu sjednicu, istaknuvši da je spremna poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitila institucije, imovinu i interese građana RS-a.
Sjednica je održana iza zatvorenih vrata u srijedu navečer, nakon što su obrana i tužiteljstvo iznijeli završne riječi u jednogodišnjem suđenju Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću. Optuženi su za neprovođenje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Očekivanja i moguće posljedice
Državni tužitelj Nedim Ćosić zatražio je da se Dodika i Lukića proglasi krivima i osudi na zatvorske kazne blizu maksimalne od pet godina, uz desetogodišnju zabranu obnašanja javnih dužnosti.
S druge strane, obrana inzistira na oslobađajućoj presudi, tvrdeći da Christian Schmidt nije legalno izabran za visokog predstavnika i stoga nije imao pravo donositi obvezujuće odluke. Poništavanje dva sporna zakona, čije je objavljivanje omogućilo suđenje, prema njihovim tvrdnjama, nije bilo pravno valjano.
Entitetski premijer Radovan Višković izjavio je u četvrtak kako su na sjednici analizirani svi mogući scenariji vezani uz presudu, koja je zakazana za 26. veljače.
“Nisam optimist… Vidim da se ide prema osuđujućoj presudi kako bi se Dodik eliminirao iz političkog života RS-a“, rekao je Višković za RTRS.
Zaključio je da bi eventualna presuda protiv Dodika mogla imati dalekosežne posljedice te je povukao paralelu sa sudbinom Srba u Hrvatskoj.
Dodik: ‘Presuda može biti sudbonosna za BiH’
Nakon završnog ročišta, Dodik je izjavio kako bi osuđujuća presuda mogla značiti “smrtni udarac Bosni i Hercegovini”. Višković je također naglasio kako je sada odgovornost na Sudu BiH, čija odluka može odlučiti “o opstanku ili nestanku BiH”.
Iako nije precizirao kakve će mjere biti poduzete u slučaju osuđujuće presude, Višković je naglasio da će odgovor Republike Srpske biti ustavan, s ciljem da se “BiH vrati u ustavne okvire”.
Dodik i njegovi suradnici već godinama ističu da institucije poput Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Tužiteljstva BiH nisu legalne, te da je nužno vratiti više ovlasti entitetima.
Odluka koja će biti donesena 26. veljače mogla bi bitno oblikovati budućnost političkog odnosa unutar BiH, a sve oči sada su uprte u Sud BiH, koji nosi povijesnu odgovornost.
