Portal Narod.hr piše kako je Uredu predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića uputio službeni upit tražeći objašnjenje o prisutnosti Vjere Andrijić na inauguraciji novog-starog predsjednika. Andrijić, bivša pripadnica partizanske jedinice, povezana je s zauzimanjem Širokog Brijega u veljači 1945. godine, tijekom kojeg su ubijeni franjevci, a što je i danas predmet povijesnih kontroverzi. Ovaj događaj izazvao je reakcije u javnosti, a sada otvara i nova pitanja o percepciji povijesti u modernoj Hrvatskoj.
Povijesna pozadina događaja
Prema povijesnim zapisima, 7. veljače 1945. godine, partizani su u franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu pronašli 12 franjevaca i nekoliko učenika. Pripadnici 11. dalmatinskog korpusa odveli su ih u ratno sklonište, gdje su ih vezali žicom, pogubili, a neke žive spalili pod optužbom da su pružali oružani otpor. U istom razdoblju, između 5. i 10. veljače 1945., ubijeno je 72 civila, dok je tijekom cijelog rata stradalo 66 hercegovačkih franjevaca.
Gospođa Andrijić je u dokumentarnom serijalu “Posljednji partizani” u produkciji VIDA TV-a javno govorila o partizanskom zauzimanju Širokog Brijega, pri čemu je njena jedinica zarobila i pogubila 12 franjevaca. Ovi podaci dodatno podgrijavaju polemike o njezinoj ulozi u povijesnim događanjima.
Otvorena pitanja Uredu predsjednika
S obzirom na ove povijesne činjenice, Narod.hr postavlja nekoliko ključnih pitanja koja su upućena Uredu predsjednika Republike Hrvatske, a koja i portal Dnevnik.in prenosi:
- Je li Ured predsjednika RH bio svjestan biografskih činjenica o gospođi Vjeri Andrijić prije nego što je pozvana na inauguraciju?
- Ako je bio svjestan, kakvu poruku predsjednik Republike želi poslati njenim prisustvom na tako važnom državnom događaju?
- Kakav je službeni stav predsjednika RH o zločinu nad franjevcima u Širokom Brijegu? Prihvaća li predsjednik tezu da su franjevci pružali oružani otpor ili ih smatra nevinim žrtvama?
- Kako predsjednik RH gleda na partizanske zločine protiv katoličkog klera u Hrvatskoj i BiH?
- Podsjećamo na izjavu predsjednika iz 2021. tijekom posjeta BiH, kada je istaknuo značaj franjevaca u očuvanju hrvatske baštine. Stoji li predsjednik i dalje iza te izjave?
- Kako se partizanski pokret uklapa u vrijednosti moderne i demokratske Hrvatske, s obzirom na njegovu povezanost s komunističkim totalitarizmom, masovnim zločinima i negacijom neovisne hrvatske države?
Reakcije javnosti i očekivanje odgovora
Prisutnost osobe povezane s ratnim zločinima na inauguraciji izazvala je veliku zabrinutost i podijeljene reakcije u javnosti. Mnogi očekuju od predsjednika jasan stav i odgovore na postavljena pitanja. Kako piše Narod.hr, pitanje je hoće li predsjednik Milanović opravdati ovaj potez ili se jasno distancirati od njega.
Također, ovaj slučaj otvara širu raspravu o odnosu prema nasljeđu Drugog svjetskog rata, kao i pitanje je li Hrvatska kao moderna demokratska država trebala odati priznanje osobi povezanoj s kontroverznim događajima iz prošlosti.
Dodatna pitanja o boračkim mirovinama
Pitanje boračkih mirovina i dalje izaziva kontroverze. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u travnju 2023. godine bilo je 5.032 korisnika mirovina temeljenih na sudjelovanju u Narodnooslobodilačkom ratu (NOB). Ove mirovine ne primaju samo bivši borci, već i njihovi supružnici koji su naslijedili pravo na isplatu.
Posebno je zanimljivo da su neki od korisnika ovih mirovina rođeni pred kraj rata ili čak nakon njega. Prema podacima iz 2013. godine, najmlađi korisnik „boračke mirovine“ imao je 71 godinu, što znači da je na kraju Drugog svjetskog rata imao svega tri godine. Mnogi od ovih slučajeva odnose se na osobe koje su kao djeca bile u izbjegličkim logorima, poput El Shatta, i na temelju toga stekle borački status.
Ova tema izaziva ozbiljne rasprave u društvu, a postavlja se pitanje je li postojeći sustav pravedan i održiv u današnjim ekonomskim okolnostima.
