Mozak pun plastike? Nova istraživanja otkrivaju alarmantne podatke!

Najnovija znanstvena istraživanja otkrila su uznemirujuće dokaze o prisutnosti mikroplastike u ljudskom mozgu, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Studija Sveučilišta u Ottawi, objavljena u znanstvenom časopisu Brain Medicine, pokazala je da ljudski mozak može sadržavati čak žlicu mikroplastike i nanoplastike, a kod osoba s dijagnosticiranom demencijom te su količine i do pet puta veće.

Mikroplastika u mozgu: Neočekivani rizici

Nakon revolucionarnog istraživanja provedenog na Sveučilištu u Novom Meksiku, znanstvenici su utvrdili da mikroplastika ima sklonost nakupljanju upravo u mozgu, u znatno većim koncentracijama nego u drugim organima, poput jetre ili bubrega. Prema radu objavljenom u Nature Medicine, koncentracije mikroplastike u mozgu preminulih osoba bile su i do 30 puta veće u usporedbi s drugim organima.

Znanstvenici su također otkrili još veću prisutnost plastičnih čestica kod pacijenata koji su bolovali od neuroloških bolesti, što upućuje na moguću povezanost izloženosti mikroplastici i razvoja stanja poput demencije.

Mikroplastika ulazi u tijelo na različite načine

Osim putem hrane i vode, istraživanja su pokazala da mikroplastika i nanoplastika ulaze u ljudski organizam i putem zraka, znoja pa čak i tijekom trudnoće, prelazeći s majke na nerođeno dijete. Također, nedavna istraživanja upozorila su na prisutnost plastike u reproduktivnim organima, što otvara dodatna pitanja o dugoročnim posljedicama po zdravlje.

Dramatičan porast u osam godina

Prema znanstveniku Nicholasu Fabianu sa Sveučilišta u Ottawi, koncentracija mikroplastike u mozgu drastično se povećala u samo osam godina – od 2016. do 2024. “Ovaj nagli rast odražava eksponencijalni porast razina mikroplastike u okolišu”, naglasio je Fabiano.

Iako su vlade diljem svijeta poduzele mjere za smanjenje uporabe plastike, poput zabrane plastičnih slamki, problem plastičnog otpada i dalje raste. Zemlje poput europskih država i Japana optužene su za izvoz plastičnog otpada u jugoistočnu Aziju, gdje je reciklaža manje regulirana, što dodatno pogoršava globalno onečišćenje.

Zaključak

Prisutnost mikroplastike u ljudskom mozgu postavlja ozbiljna pitanja o dugoročnim zdravstvenim posljedicama. Dok znanstvenici upozoravaju na moguću povezanost s neurološkim bolestima, globalni problem plastičnog otpada i dalje raste. Hoćemo li uspjeti zaustaviti ovaj trend prije nego što posljedice postanu nepopravljive?