Potraga za sezonskim radnicima dosegnula je vrhunac, a odvija se na svim frontama. Na burzi rada trenutno je aktivno stotinjak oglasa za sezonski rad, dok portal Moj posao bilježi preko dvjestotinjak objavljenih oglasa. Društvene mreže također vrve oglasima za sezonske poslove, čineći ih nezaobilaznim izvorom informacija o novim prilikama, piše Dnevno.hr
Svake godine u Hrvatsku tijekom ljetne sezone dolazi sve više stranih radnika, a prema priznanju nekih domaćih turističkih djelatnika, bez njih bi sezonu jako teško izgurali. Mnogo radnika dolazi nam iz susjednih zemalja poput BiH ili Srbije. Jedna od takvih sezonskih radnica odlučila je nedavno ispričati svoju priču na Redditu od prošle sezone. “Zdravo komšije, osobno bih se zahvalila Hrvatskoj i Hrvatima nakon odrađene prve sezone na moru. Bila sam smještena u malom gradu blizu Šibenika s par kolegica. S obzirom na to da smo iz manjeg mjesta u Srbiji gdje su ljudi uglavnom zatvoreni, punili su nam glavu svakakvim mislima.
Zato pišem ovako javno jer se moje mišljenje potpuno promijenilo, kao i mojih kolegica. Od tisuća ljudi koje smo posluživale, nismo primile niti jedan pogrešan pogled ili nešto slično. Kulturni i pristojni ljudi, posebno Zagrepčani. Gazda lokala je također bio ljubazan. Mnogo uspomena, kupanja, zabave. Stekli smo gomilu prijatelja iz svih krajeva Hrvatske. Odlično smo zaradile, za dva mjeseca zarade možemo udobno živjeti u Srbiji do idućeg ljeta. Zato vam mnogo hvala na prilici i vidimo se i ove godine, ja se osobno nadam i na dulje”, napisala je.
Drugačije iskustvo
No, postoji i druga strana medalje. “Radiš 12 sati dnevno za mizernu plaću, obećane bonuse nemoguće je ostvariti, slobodni dani postoje samo na papiru, a uz sve to živiš sa šest cimera u nekoj rupi od koje ti do posla treba 20 minuta hoda”, kazao namj je prije nekoliko dana jedan sezonac koji je radio u hotelu.
Kad ukažeš na propuste u radu ili se pozoveš na Zakon o radu, dobiješ naljepnicu “teškog” radnika i možeš biti siguran da si prvi na listi za otpis. Isto tako možeš odmah zaboraviti na to da ćeš dogodine doći raditi na to mjesto iako si samo pitao potvrdu o prijavi na mirovinsko. Koliko se prava radnika krše najbolje pokazuje iznos od 1.320.804,30 eura koji su poslodavci prošle sezone uplatili u državnu blagajnu zbog prekršaja koje je utvrdio Državni inspektorat.
“U razdoblju od 3. lipnja do 1. studenog 2024. godine inspektori rada u području radnih odnosa obavili su 1.370 inspekcijskih nadzora u djelatnosti ugostiteljstva i turizma i utvrdili 909 prekršaja, zbog čega su nadležnim sudovima podnijeli 270 optužnih prijedloga i izdali 251 prekršajnih naloga i obaveznih prekršajni naloga”, rekli su nam iz Državnog inspektorata.
Problemi
U prijavama podnesenim inspekciji rada, koje se najčešće podnose tek po završetku rada, radnici su se žalili na nesklapanje ugovora o radu u pisanom obliku prije početka rada, neprijavljivanje na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje (uključujući i prijavljivanje nakon proteka propisanog roka), povredu odredbi o radnom vremenu (prekovremeni rad) i odmorima (tjedni odmor), neisplatu plaće te nedostavljanje isprava o plaći.
Protiv dva poslodavca podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog neisplate plaće, donesene su 294 upravne mjere od kojih se 88 odnosilo na mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti zbog nezakonitog rada državljana trećih zemalja koji su za poslodavca radili bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, a dodatnih 693 nadzora izvršeno je u području zaštite na “Zbog utvrđenog neprijavljenog rada radnika (uključujući i državljane trećih zemalja koje poslodavac nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje) doneseno je 137 rješenja, kojima je poslodavcima naloženo da radnike prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada i uplatu novčanog iznosa od 2.650 eura odnosno 6.630 eura za svakog neprijavljenog radnika. Po toj osnovi poslodavcima je naložena uplata ukupno 612.210 eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru inspektorata.
Tražiti ugovor o radu u pisanom obliku
Naime, kad inspekcijski nadzor u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada ponovno utvrdi neprijavljeni rad iznos obveze uplate povećava se s 2.650 na 6.630 eura po radniku. Zbog kršenja Zakona o strancima u proračun je uplaćeno 374.277,92 eura, odnosno nešto manje od 4 tisuće po svakom radniku koji nije imao dozvolu za boravak i rad.
U istom razdoblju u području zaštite na radu izrečeno je 380 novčanih kazni u iznosu od oko 228 tisuća eura od čega se većina prekršaja odnosila na obveze poslodavaca vezane uz izradu procjene rizika. Najveći broj navedenih upravnih mjera odnosio se na privremeno udaljavanje s mjesta rada radnika za kojeg poslodavac ne može predočiti dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način i ispunjavanju propisanih uvjeta te na zabranu korištenja neispravnih sredstava rada i osobne zaštitne opreme.
Zbog svega toga iznimno je važno prije početka rada treba tražiti ugovor o radu u pisanom obliku, zatim potvrdu o prijavi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 24 sata od prvog radnog dana, a vrlo je bitno tražiti i platnu listu nakon uplate plaće. Da bi se mogućnost malverzacija od strane poslodavca minimalizirala, potrebno je sve raditi legalno. Odbiti isplatu dijela plaće na ruke ili pak pristati na neprijavljeni rad jer u tom slučaju radnik nema nikakvu zaštitu.
