Europski sud za ljudska prava (ESLJP) donio je odluku kojom je Hrvatska obvezna vratiti 100.000 eura svom državljaninu. Ova presuda dolazi nakon što su carinske vlasti zaplijenile gotovinu 2011. godine zbog neprijavljivanja pri prijelazu granice. Sud u Strasbourgu zaključio je da je Hrvatska prekršila pravo na mirno uživanje vlasništva, jer je uz prekršajnu kaznu donijela i odluku o trajnom oduzimanju novca.
Kako je došlo do zapljene novca?
Incident se dogodio u prosincu 2011., kada je građanin pokušao prenijeti 100.000 eura preko granice bez prijave carinskim službama. Ministarstvo financija ga je 2014. proglasilo krivim za prekršaj i izreklo mu kaznu od 5000 kuna (oko 665 eura). No, dodatno mu je zaplijenjen cjelokupan iznos novca, jer nije mogao dokazati njegovo podrijetlo i svrhu.
Njegova žalba bila je odbijena i od strane Visokog prekršajnog suda, čime je odluka postala pravomoćna u hrvatskom pravosudnom sustavu.
Zašto je Europski sud presudio protiv Hrvatske?
Podnositelj zahtjeva obratio se Europskom sudu za ljudska prava, tvrdeći da je zapljena cjelokupnog iznosa bila nerazmjerna. ESLJP je istaknuo nekoliko ključnih razloga za svoju odluku:
- Oduzimanje gotovine bez daljnjih optužbi za kaznena djela nije opravdano.
- Kazna mora biti razmjerna prekršaju – neprijavljivanje gotovine samo po sebi ne znači da novac potječe iz ilegalnih aktivnosti.
- Sankcija ne smije biti teža od stvarnog prekršaja – u ovom slučaju, kazna od 665 eura bila je dovoljna, dok je oduzimanje cjelokupnog iznosa bilo previše stroga mjera.
Europski sud naglasio je da prijenos više od 10.000 eura preko granice bez prijave može biti prekršaj, ali da takva situacija ne smije automatski dovesti do potpunog oduzimanja novca ako ne postoji dokaz o kriminalnim radnjama povezanima s tim sredstvima.
Što Hrvatska sada mora učiniti?
Presudom je utvrđeno da Hrvatska mora vratiti 100.000 eura podnositelju zahtjeva, ali i dodatno platiti 5749 eura za troškove sudskog postupka. Ova odluka je konačna i obvezujuća, što znači da Hrvatska nema mogućnost žalbe.
Ovaj slučaj postavlja važna pravna pitanja o postupanju carinskih tijela i može imati šire posljedice na slične slučajeve u budućnosti. Očekuje se da će presuda utjecati na praksu u vezi sa zapljenom neprijavljene gotovine na granicama.
