U suvremenom društvu, sjedilački način života postaje sve češći oblik svakodnevice. Dugotrajno sjedenje zbog poslova pred računalom, vožnje automobilom ili korištenja javnog prijevoza, uz istovremeni manjak fizičke aktivnosti, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje – upozoravaju stručnjaci.
Prema riječima kardiologa Stephena Williamsa, sjedilački način života može biti jednako štetan kao i pušenje, a radni stolovi koji omogućuju stajanje nisu dugoročno rješenje. “Kada pacijenti kažu da su cijeli dan na nogama, to ne znači da se zaista kreću u smislu aktivne tjelesne aktivnosti”, pojašnjava Williams.
Zašto je kretanje toliko važno?
Tjelesna aktivnost ima niz pozitivnih učinaka – od regulacije tjelesne težine, snižavanja krvnog tlaka i poboljšanja kolesterola, do jačanja mišića, kostiju i mentalnog zdravlja. Redovito kretanje potiče funkciju mozga, smanjuje stres, tjeskobu i simptome depresije.
Unatoč poznatim dobrobitima, velik dio populacije se ne kreće dovoljno. Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), manje od trećine odraslih ispuni preporučenih 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno, dok čak 25 % odraslih provodi više od osam sati dnevno sjedeći.
Povezanost sa bolestima i ranim smrtnim ishodima
Dugotrajno sjedenje povezano je s većim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, debljanja, depresije te određenih oblika raka. Jedno istraživanje provedeno na 8000 odraslih osoba pokazalo je izravnu vezu između duljeg sjedenja i povećane smrtnosti.
“Sjedeći način života danas se s razlogom naziva ‘novim pušenjem’, toliko je loš za zdravlje”, upozorava Williams.
Je li stajanje rješenje?
Dok se podesivi radni stolovi često promoviraju kao alternativa, stručnjaci upozoravaju da ni stajanje samo po sebi nije dovoljno. “Negativne posljedice počinju nakon 60 do 90 minuta u istom položaju – bez obzira sjedili ili stajali”, ističe Ben Greenfield, stručnjak za fitness.
Umjesto toga, ključno je redovito se kretati tijekom dana. Williams savjetuje svakodnevnu aktivnost, čak i laganu šetnju od 10-15 minuta nekoliko puta dnevno. “Ne morate trčati maraton. Ubrzanje otkucaja srca 30 minuta dnevno može učiniti značajnu razliku”, kaže.
Kako pratiti razinu aktivnosti?
Preporuka Američkog udruženja za srce uključuje aktivnosti umjerenog intenziteta poput hodanja brzinom od oko 4 km/h, što se može pratiti pametnim satom kao otprilike 15 minuta po kilometru.
Još jedan način za praćenje intenziteta je mjerenje otkucaja srca – ciljati treba na 50-70 % maksimalnog broja otkucaja, što se računa kao 220 minus broj godina.
Mali koraci za veliko zdravlje
Stručnjaci preporučuju ustajanje i kratko kretanje svakih 30 minuta, kako bi se smanjio negativan utjecaj dugotrajnog sjedenja. Čak i male promjene – poput korištenja stepenica, šetnje tijekom pauze ili kraćih vježbi kod kuće – mogu dugoročno poboljšati kvalitetu života.
