Broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu značajno raste, a s time se otvara i pitanje njihovih prava na mirovinsko osiguranje. Samo tijekom prošle godine izdano je više od 206.000 dozvola za boravak i rad, dok je u prva dva mjeseca 2025. godine izdano dodatnih 34.440 dozvola, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova.
Iako velik dio stranih radnika dolazi iz susjednih zemalja, sve je više radnika iz Azije i Afrike. Filipinci, Nepalci, Indijci, Bangladešani, Egipćani i radnici iz Sirije, Iraka i Pakistana danas su sve češći prizor na hrvatskom tržištu rada. Prema istraživanju Instituta za istraživanje migracija, 19,5 posto stranih radnika planira ostati u Hrvatskoj trajno, dok ih više od polovice planira dovesti i obitelj.
Rast broja stranih radnika zahtijeva i jasno uređena prava iz socijalnog i mirovinskog sustava. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) vodi evidenciju osiguranika temeljem OIB-a i zemlje izdavanja putne isprave. Primjerice, broj Nepalaca u sustavu mirovinskog osiguranja krajem veljače 2025. dosegnuo je gotovo 19.600, dok Indijaca ima oko 11.000. Značajan broj osiguranika dolazi i s Filipina, iz Egipta, Bangladeša i Uzbekistana.
HZMO navodi da su svi radno aktivni stranci uključeni u obvezno mirovinsko osiguranje, bez obzira na državljanstvo, te ostvaruju ista prava i obveze kao i domaći osiguranici. Međutim, pravo na isplatu mirovine u inozemstvo i dalje ovisi o međudržavnim ugovorima.
Hrvatska primjenjuje pravila Europske unije o koordinaciji socijalne sigurnosti sa zemljama EU-a, EGP-a i Švicarskom. S ostalim državama, poput Australije, Srbije, BiH, Kanade, Albanije, Turske i Koreje, primjenjuju se međunarodni bilateralni sporazumi. No s većinom azijskih i afričkih zemalja, uključujući Nepal, Filipine, Indiju i Bangladeš, Hrvatska još nema potpisane takve sporazume.
Iako je Hrvatska lani isplatila 365 milijuna eura mirovina u 52 zemlje svijeta, isplate u neke azijske države poput Filipina trenutačno se vrše iznimno i ne znači da postoji formalni sporazum.
Ako se u budućnosti potpišu bilateralni sporazumi, radnici iz tih zemalja imat će pravo na punu ili razmjernu mirovinu. Punu ako ispune uvjete za umirovljenje u Hrvatskoj (65 godina života i 15 godina staža), a razmjernu ako ispunjavaju samo dio uvjeta.
Za sada, pitanje ostaje otvoreno. Hoće li radnici koji danas grade hrvatsku infrastrukturu i sudjeluju u razvoju gospodarstva imati pravo na hrvatsku mirovinu – ovisit će o političkim odlukama i međunarodnim dogovorima.
