Rastuće napetosti na Balkanu
Balkan se ponovno suočava s ozbiljnim političkim i vojnim napetostima koje potencijalno ugrožavaju regionalni mir. Politički analitičari upozoravaju da bi potezi srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika mogli dovesti do ozbiljne eskalacije.
Srbija ubrzano modernizira vojsku
Srbija posljednjih nekoliko godina intenzivno modernizira i naoružava svoje vojne snage. Od 2018. godine nabavljena je značajna vojna oprema, uključujući sofisticirane ruske i kineske raketne sustave, dronove iz Kine, borbene zrakoplove MiG-29 iz Rusije, kao i vojni helikopteri i tenkovi. Susjedne zemlje poput Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova izražavaju zabrinutost zbog mogućeg korištenja vojne sile za politički pritisak ili u slučaju eskalacije sukoba.
Vučić suočen s krizom kod kuće
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prolazi kroz najveću političku krizu od preuzimanja vlasti. Masovni studentski i građanski prosvjedi ozbiljno su narušili njegovu čvrstu kontrolu nad zemljom. Analitičari smatraju kako bi Vučić mogao vidjeti eskalaciju regionalnih napetosti kao priliku za preusmjeravanje pažnje javnosti s unutarnjih problema.
Dodik pod sve većim pritiskom
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nalazi se pod velikim međunarodnim pritiskom. Suočen je sa sankcijama SAD-a zbog narušavanja integriteta Bosne i Hercegovine, a nedavno je izdan i nalog za njegovo uhićenje. Uskoro neće smjeti napustiti državu, što ga dodatno izolira i povećava rizik njegove radikalizacije.
Politički koraci koji pojačavaju tenzije
Nedavni potezi Republike Srpske, poput usvajanja nacrta novog ustava koji predviđa pravo na samoopredjeljenje i formiranje specijalnog tužiteljstva i suda, izazvali su dodatne zabrinutosti. Međunarodni promatrači tvrde da bi ovo mogao biti prvi korak prema stvarnom odvajanju, što bi značilo ozbiljno kršenje Daytonskog sporazuma i moguće otvorilo novu međunarodnu krizu.
Analitičar međunarodnih odnosa dr. Ivan Marić upozorava kako „potezi Vučića i Dodika podsjećaju na situaciju uoči ratova iz 1990-ih“, dok politička analitičarka Ivana Đurić dodaje da „rizik od sukoba raste jer bi čak i mali incident mogao eskalirati u ozbiljan sukob“.
Potencijalni scenarij sukoba
Republika Srpska nema formalnu vojsku, no posjeduje značajne količine lakog i srednjeg naoružanja kojim raspolaže policija, rezervni policijski sastavi te razne paravojne skupine. Takva razina naoružanja mogla bi rezultirati sukobima niskog intenziteta, izuzetno krvavim i brutalnim, sličnim ratovima viđenima u pojedinim regijama Afrike i Bliskog istoka.
Središnje vlasti u Sarajevu nemaju vojnu snagu koja bi mogla brzo i učinkovito odgovoriti na separatističke aktivnosti, osobito ako bi Republika Srpska imala direktnu ili indirektnu vojnu podršku Srbije. Geografska blizina i otvorenost granice s Republikom Srbijom dodatno otežavaju situaciju, omogućavajući brzo pružanje pomoći RS-u iz Srbije.
Međunarodna zajednica upozorava na posljedice
Europska unija i Sjedinjene Države izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog razvoja situacije. Visoki predstavnik EU-a Josep Borrell izjavio je kako EU neće tolerirati ugrožavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, dok Washington priprema dodatne mjere protiv onih koji bi mogli potaknuti sukob. No analitičari upozoravaju da bi reakcija međunarodne zajednice mogla biti nedovoljna ili prekasna za sprječavanje sukoba.
Opasnost eskalacije zbog političke krize
Vučić i Dodik tvrde da nemaju namjeru izazvati sukob, ali njihova sve teža politička situacija povećava rizik od donošenja opasnih odluka. Ubrzano vojno jačanje Srbije, izolacija Dodika i osobna politička ugroženost oba lidera stvaraju okolnosti u kojima svaki incident može prerasti u ozbiljan oružani sukob. Povijest Balkana upozorava kako u ovakvim situacijama potreba za odgovornim političkim djelovanjem nikad nije bila veća.
