Nova analiza Srpskog narodnog vijeća (SNV) otkriva zabrinjavajuće demografske trendove: srpska manjina u Hrvatskoj smanjuje se dvostruko brže od ostatka populacije. Istraživanje koje je vodila Sanja Klempić-Bogadi s Instituta za migracije potvrđuje da zajednicu pogađaju višestruki izazovi – od niske stope nataliteta i izrazitog starenja do migracija i asimilacije.
Prema popisu iz 2021., u Hrvatskoj živi gotovo 900.000 ljudi manje nego 1991., a više od polovice tog pada otpada na srpsku populaciju. Predsjednik SNV-a Boris Milošević naglašava kako je cilj istraživanja bio razumjeti razloge tih procesa i razviti politike koje mogu spriječiti daljnje smanjenje zajednice.
Dugotrajni gubici i nepovoljne bilance Još od sredine 1980-ih broj rođenih među Srbima u Hrvatskoj kontinuirano je manji od broja umrlih. Istovremeno, migracijski saldo je negativan – više Srba napušta Hrvatsku nego što ih dolazi.
U bivšoj Jugoslaviji dio Srba se selio u Srbiju, dok su mnogi iz BiH dolazili raditi u hrvatsku industriju. Danas iseljavanje pogađa i srpsku zajednicu, pogotovo prema zemljama EU-a.
Etnička mimikrija kao dodatni izazov Klempić-Bogadi upozorava na sve prisutniju etničku mimikriju, posebno u urbanim sredinama. Mnogi Srbi iz mješovitih brakova ili zbog društvenog pritiska ne izjašnjavaju se kao pripadnici manjine.
“U Zagrebu srećem ljude srpske nacionalnosti koji mi otvoreno kažu da se skrivaju”, rekao je Milošević. Dodaje kako stigmatizacija i politička klima dodatno otežavaju očuvanje identiteta.
Građani tolerantniji od politike? Prema sociologinji Margareti Gregurović, hrvatski građani u većini nemaju negativne stavove prema Srbima, za razliku od percepcije prema drugim manjinama. Najpozitivnije stavove iskazuju obrazovani, urbani građani i birači lijevog spektra, posebno u istočnom dijelu zemlje.
Budućnost zajednice pod znakom pitanja S obzirom na postojeće pokazatelje, demografska budućnost srpske zajednice u Hrvatskoj izgleda nepovoljno. Klempić-Bogadi ne vidi realnu mogućnost masovnog povratka potomaka iseljenih Srba – mnogi su prekinuli veze s ruralnim krajevima iz kojih potječu.
Milošević ističe potencijal u radnicima iz Srbije i BiH koji već rade u Hrvatskoj, ali ih administrativne prepreke i otežani uvjeti boravka sputavaju u trajnom doseljavanju. Ipak, ističe kako se ti ljudi brzo integriraju.
SNV razvija i programe socijalnih usluga za starije osobe u ruralnim sredinama, poput pomoći od vrata do vrata i dnevnih boravaka. “To su dugoročni procesi, ali ključni za opstanak zajednice”, poručuje Milošević.
