U Hrvatskoj trenutno radi oko 2500 poštara, a među njima je 65 stranih državljana, većinom iz zemalja regije. U Zagrebu poštu dostavlja oko 400 poštara i poštarica, a njih 27 dolazi iz inozemstva. Većina stranih radnika zadužena je za dostavu tiskovina.
Za razliku od Danske, koja će od 2026. potpuno ukinuti dostavu pisama i otpustiti oko 1500 ljudi, Hrvatska se suočava s manjkom poštara, a ne s njihovim suficitom.
Velik dio starijeg stanovništva, koje čini gotovo 25% populacije, i dalje koristi klasičnu poštu za plaćanje računa i komunikaciju, pa je uloga poštara i dalje ključna. Zamjena domaćih poštara stranim radnicima nije jednostavna, jer mnogi od njih ne govore hrvatski niti poznaju latinično pismo, što otvara prostor za pogreške u dostavi.
Prema podacima Hrvatske pošte, od ukupno 2500 poštara, tek 65 su strani radnici, a većina njih dolazi iz susjednih država. Oni uglavnom ne dostavljaju preporučene pošiljke, nego obavljaju jednostavnije zadatke, poput raznošenja letaka i tiskanih materijala.
Zanimanje poštara sve je manje atraktivno. Neslužbeno, Hrvatska pošta bilježi odlaske poštara gotovo svakog tjedna. Trenutno su otvoreni natječaji za poštanske radnike u 13 županija, a potražuje se dvadesetak poštara.
Iz Pošte navode kako je prosječna neto plaća poštara za opću dostavu 1160 eura, ali iznos može varirati ovisno o stažu, uvjetima rada i rezultatima. Uz redovnu plaću, radnici dobivaju i godišnje nagrade za blagdane i regres.
Međutim, inflacija znatno umanjuje stvarnu vrijednost plaće, čak i s povećanjima. Iako za posao poštara nije potrebna visoka stručna sprema – dovoljan je završen osnovnoškolski ili srednjoškolski program – troškovi života, osobito u gradovima, neprestano rastu.
Pojedini građani nezadovoljni su isporukom paketa, tvrdeći da im se pošiljke ne dostavljaju na adresu već ih čekaju u poštanskom uredu. Iz Hrvatske pošte objašnjavaju kako se to događa u periodima naglog rasta broja paketa, kao što su Crni petak, Božić ili velike e-trgovinske akcije. Tada se privremeno aktivira sustav preusmjeravanja na urede, ovisno o kapacitetima i količini pošiljki.
Na upit o kvaliteti dostave na jugu Dalmacije, iz Pošte navode da su problemi često posljedica nesređenih adresa, nedostatka kućnih brojeva i poštanskih sandučića, što otežava posao novim poštarima.
Strani radnici koji duže ostaju u sustavu obavezno prolaze tečaj hrvatskog jezika i imaju osnovno znanje jezika, dok se znanje engleskog jezika testira pri zapošljavanju. No, kako stariji građani rijetko govore engleski, poznavanje hrvatskog ostaje ključno.
U HP-u trenutno radi oko 8700 zaposlenih, a 182 su strani radnici. Iz Pošte naglašavaju da se dostava paketa i pisama odvija bez većih poteškoća te da će potreba za zapošljavanjem stranaca u budućnosti ovisiti o fluktuaciji domaćih poštara.
