Svaki dan ste iscrpljeni? Možda imate ozbiljan sindrom za koji mnogi nikad nisu čuli

Umor koji traje danima ili tjednima može biti normalan odgovor tijela na stres ili manjak sna. No, ako vas stalna iscrpljenost onemogućava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i ne prolazi ni nakon odmora, moguće je da je riječ o sindromu kroničnog umora (ME/CFS) – ozbiljnom zdravstvenom stanju koje pogađa milijune ljudi diljem svijeta.

Više od “obječnog” umora

Dr. Mohammed Enayat, liječnik opće prakse, pojašnjava da je ključna razlika između uobičajenog umora i ovog sindroma u tome što se umor kod ME-a ne poboljšava ni nakon kvalitetnog sna. Ovo stanje znatno narušava kvalitetu života, a točan uzrok još nije u potpunosti razjašnjen.

Pretpostavlja se da je povezan s disfunkcijom imunološkog i živčanog sustava, kao i s metaboličkim poremećajima. Uobičajena je zabluda da se radi o psihološkom problemu izazvanom stresom ili depresijom, no simptomi jasno ukazuju na kompleksniju sliku bolesti.

Najčestći simptomi

Osobe sa sindromom kroničnog umora doživljavaju:

  • trajni, neobjašnjivi umor dulje od šest mjeseci
  • pogoršanje stanja nakon minimalnog napora (post-egzerticijska malaksalost)
  • neodmoran san, bez obzira na trajanje spavanja
  • kognitivne poteškoće (tzv. “magla u mozgu”)
  • bolove u mišićima i zglobovima
  • glavobolje, vrtoglavicu, probavne smetnje

Zbog sličnosti simptoma s drugim stanjima, poput fibromijalgije, hipotireoze, lupusa, lajmske bolesti ili depresije, dijagnoza može biti izazovna.

Utjecaj na svakodnevicu

Brojni pacijenti imaju problema i s osnovnim aktivnostima poput ustajanja iz kreveta, kuhanja ili vođenja jednostavnog razgovora. Posljedice se očituju i na poslovnom, emocionalnom i društvenom planu – od socijalne izolacije i financijskih poteškoća, do emocionalne iscrpljenosti.

Za razliku od brojnih bolesti gdje odmor pomaže, kod ovog sindroma tjelesni napor može pogoršati simptome. Upravo zato, upravljanje energijom i dobar ritam aktivnosti ključni su za život s ME-om.

Tko je u riziku?

Faktori koji povećavaju vjerojatnost razvoja ovog sindroma uključuju:

  • virusne infekcije (npr. Epstein-Barr virus)
  • imunološke disfunkcije
  • genetsku predispoziciju
  • hormonske neravnoteže
  • kronični stres ili traumatska iskustva

Ako osjetite dugotrajni umor koji ne jenjava, u kombinaciji sa simptomima poput kognitivne magle, vrtoglavice ili bolova u mišićima, preporučuje se pravodobno konzultirati liječnika. Rana identifikacija može pomoći u boljem upravljanju ovim složenim stanjem.