Zagrebački Hipodrom bit će 5. srpnja domaćin rekordnog koncerta Marka Perkovića Thompsona, koji će prema najavama okupiti oko 500.000 posjetitelja. Ovaj glazbeni spektakl ne izaziva interes samo zbog same izvedbe, već i zbog brojnih organizacijskih i sigurnosnih pitanja, ali i zbog potencijalnog zvučnog utjecaja na čitav grad.
Koliko će se daleko čuti koncert?
Za procjenu dometa zvuka zamoljen je profesor Nikola Poljak s Fizičkog odsjeka PMF-a, koji je pojasnio osnovne zakonitosti širenja zvuka u prostoru. Kako navodi, za razumljivo slušanje govora ili pjevanja potrebna je razina zvuka od najmanje 60 do 70 decibela, dok za puni koncertni doživljaj vrijednosti prelaze 80 decibela.
“Zvuk se širi i slabi s udaljenošću. Ako na udaljenosti od 300 metara želimo razinu od 80 decibela, blizu glavnih zvučnika treba osigurati oko 130 decibela,” objašnjava Poljak. Za usporedbu, takva jačina odgovara sireni hitne službe ili grmljavini iznad glave.
U stvarnim uvjetima koncerti na otvorenom koriste sustave s više razglasnih točaka, kako bi se zvuk ravnomjerno raspodijelio. U tom kontekstu, realno je očekivati razinu od oko 120 decibela u neposrednoj blizini izvora zvuka.
Prema stručnim procjenama, koncert će biti jasno čujan do udaljenosti od tri kilometra, dok će u idealnim uvjetima nadjačavati pozadinsku buku do deset kilometara. Na Sljemenu, udaljenom 12 kilometara, glazba će se osjetiti tek kao tihi brum.
Područja poput Dugava, Trnja, Trešnjevke i Glavnog kolodvora koncert će moći jasno čuti. U kvartovima poput Maksimira, Šalate, Pešćenice, Črnomerca, Španskog i Buzina glazba će biti prisutna na razini pozadinske buke.
Organizacijski izazovi: Sigurnost i logistička priprema
Ovakav koncert nosi i značajne sigurnosne izazove. Očekivani broj posjetitelja zahtijeva precizno planiranje prometa, sigurnosnih koridora i infrastrukture. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović okupio je tim za sigurnost, a u nekim europskim zemljama u takvim pripremama sudjeluju i fizičari.
“Fizika može pomoći u predviđanju kretanja mase ljudi, pronalaženju potencijalnih točki zagušenja te optimizaciji prolaza i signalizacije,” objasnio je profesor Davor Horvatić. Usporedio je ponašanje ljudi u gomili s ponašanjem molekula u sustavu: “Kao što se molekule odbijaju i privlače, tako i ljudi u prometu ili gomili reagiraju na blizinu drugih”.
Fizički modeli i simulacije mogu pokazati gdje sustav može “puknuti” u kriznim situacijama, što onda stručnjacima omogućuje da preveniraju potencijalni kaos.
“Jedna sitna promjena može uzrokovati lavinu problema, poput vozila koje zaustavi promet u jednoj traci i izazove zastoje. Isto se može dogoditi i u ljudskoj gomili”, upozorava Horvatić.
