Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek gostovala je u emisiji Novi dan na N1 Televiziji, gdje je s voditeljicom Ninom Kljenak razgovarala o lokalnim izborima, odnosima unutar političkih stranaka i obnovi Zagreba.
Govoreći o percepciji zasićenosti birača HDZ-om, ministrica je istaknula kako se fokusiraju na ono što su i do sada radili: konkretan rad na terenu i rješavanje problema.
“Naši su kandidati koncentrirani na zadatke koji se od njih očekuju. Slogan ‘Nacionalna snaga lokalne vizije’ jasno govori o našem cilju: ravnomjernom razvoju svih krajeva Hrvatske. U svakodnevnoj smo komunikaciji s županima, gradonačelnicima i načelnicima, bez obzira na njihovu političku pripadnost. Riješavamo probleme, pokrenuli smo fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, stavili u funkciju državno zemljište, i omogućili korištenje značajnih EU sredstava”, rekla je.
Ministrica je podsjetila da je HDZ na posljednjim lokalnim izborima imao iznimno dobre rezultate. “Osvojili smo 75 posto županija i više od 45 gradova i općina. Vjerujem da možemo ponoviti taj uspjeh”, naglasila je.
O Milanoviću i SDP-u: “To nije snaga, to je kaos”
Komentirajući politički angažman predsjednika Zorana Milanovića, Obuljen Koržinek je ocijenila kako se radi o “nevjerojatnom” narativu.
“Milanović je bio SDP-ov kandidat na predsjedničkim izborima, no danas su potpuno nevidljivi u Zagrebu, gdje podržavaju Možemo. U Rijeci su podijeljeni, gradonačelnik i dogradonačelnica su na suprotnim stranama. U Osijeku ne znamo ni tko im je kandidat, a u Splitu se jedva dogovorilo da netko uopće ide na izbore”, rekla je ministrica.
Posebno se osvrnula na stanje u Zagrebu: “U glavnom gradu ulaze u koalicije bez da imaju ijednog dogradonačelnika. To nije rezultat snage SDP-a, to je raspad sustava.”
Govoreći o HDZ-ovu kandidatu za gradonačelnika Zagreba, Mislavu Hermanu, ministrica ga je opisala kao “uspješnog liječnika, intelektualca i osobu s dugogodišnjim političkim iskustvom”.
“Herman zna gradske probleme, pokrenuo je stranačku organizaciju i vjerujem da će birači to prepoznati. U posljednje vrijeme vidimo izrazito političko licemjerje od strane Možemo, i vrijeme je da se to nazove pravim imenom”, kazala je.
O sukobu s Tomaševićem: “Država je financirala obnovu, Grad nije dao ni euro”
Na pitanje o napetostima s gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem u vezi obnove, Obuljen Koržinek je bila jasna:
“U tišini smo odradili najveći dio obnove. Ministarstvo kulture i medija preuzelo je više od 500 zgrada, sve javne objekte u Zagrebu. Grad nije izdvojio ni jedan euro za obnovu tih objekata. Kad netko izađe i izjavi da su oni odradili 90 posto posla, to je ne samo netočno, već i uvredljivo.”
Posebno je spomenula obnovu Mirogoja: “Omogućili smo 15 milijuna eura za obnovu, a nije se učinilo ništa. Sve što je napravljeno za konstrukcijsku obnovu, napravljeno je iz državnog proračuna. Očekujem barem zahvalnost, ako već ne priznanje.”
Ipak, naglasila je da suradnja s Gradom i dalje postoji, i da komuniciraju svakodnevno: “Imam korektan odnos s dogradonačelnikom Korlaetom. To je nužno za funkcioniranje grada, ali činjenica je da su mogli i morali više.”
Samostalni umjetnici: “Vrijeme je za promjenu zakonskog okvira”
Ministrica je komentirala i aktualne rasprave o statusu samostalnih umjetnika.
“Ta se tema otvori tek kad dođe do neke ekstremne situacije, što nije dobar pristup. Još tijekom mog prvog mandata planirali smo zakonske promjene, ali pandemija i potres su nas usporili. Sada je tema opet aktualna i vodimo razgovore. Cilj je imati sustav koji bolje štiti umjetnike, ali je i pravedniji”, rekla je za N1
Obuljen Koržinek podsjetila je da je proračun za kulturu u njezinom mandatu porastao s 0,56 posto na više od 2 posto. No, naglasila je i da je sadašnji zakonodavni okvir ograničen: pravilnik se može mijenjati samo uz većinsku suglasnost strukovnih udruga.
“Dijalog je stalno otvoren. Neki će uvijek biti nezadovoljni, ali važno je oslušnuti većinu. Sustav mora uzeti u obzir da umjetnici imaju promjenjive prihode, i da se njihova aktivnost ne može mjeriti iz godine u godinu. Uz njih radi niz ljudi – glazbenici, tehničari, osiguravatelji. Taj se lanac mora prepoznati u zakonodavnom okviru”, zaključila je.
