U svjetlu sve češćih prirodnih katastrofa, klimatskih promjena i sigurnosnih prijetnji, građani Hrvatske pozivaju se na razumnu pripremu za izvanredne situacije. Iako mnoge europske zemlje, posebno one sa sjevera, svojim građanima dijele brošure s popisima potrebnih stvari, Hrvatska se oslanja na postojeći sustav Civilne zaštite, koji redovito provodi edukacije i objavljuje vodiče za pripremu.
Što bi trebao sadržavati ruksak za hitne situacije?
Prema smjernicama Civilne zaštite RH, preporučeno je imati osobni komplet za preživljavanje. Evo osnovnog popisa:
- – Voda: najmanje 1,5 do 2 litre dnevno po osobi, za minimalno dva dana,
- – Hrana: dehidrirana ili konzervirana s malo soli i šećera, hrana za bebe ako je potrebno,
- – Higijenske potrepštine: sapun, pasta za zube, toaletni papir, maramice, ulošci, antibakterijski gel,
- – Medicinski set: zavoji, flasteri, dezinficijens, osobni lijekovi, pomagala (npr. naočale),
- – Oprema i elektronika: baterijska svjetiljka, prijenosni radio, punjači, rezervne baterije, šibice ili upaljač, višenamjenski nož, plastične vrećice,
- – Osobni dokumenti i novac: papirnati popis brojeva rodbine i prijatelja, osobne iskaznice,
- – Odjeća i oprema za spavanje: deka ili vreća za spavanje,
- – Hrana za kućne ljubimce, ako ih imate.
Komplet bi trebao biti spremljen u ruksaku, torbi ili čvrstoj vreći i lako dostupan u slučaju brze evakuacije.
Hrvatski pristup: sustavna priprema umjesto brošura
Za razliku od skandinavskih zemalja koje građanima dijele brošure zbog geografskih i političkih razloga, Hrvatska već desetljećima ima razvijen sustav Civilne zaštite. Kako kaže ravnatelj Damir Trut, redovito se održavaju edukacije u domovima za starije, školama, vrtićima i na javnim mjestima. “Sustavno radimo na pripremi građana bez izazivanja panike”, istaknuo je.
Osim klasičnih edukacija, na internetskoj stranici Civilne zaštite dostupni su svi vodiči i preporuke, a za one koji nisu vični internetu, informacije se dijele na terenu.
Iskustvo i infrastruktura kao prednost
Za razliku od država koje se sada prvi put suočavaju s realnom prijetnjom rata ili katastrofa, Hrvatska ima iskustvo Domovinskog rata, potresa i zdravstvenih kriza poput pandemije. Upravo zato se istaknula u razvoju Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama, putem kojeg građani pravodobno primaju poruke na mobilne uređaje.
Uz osobni komplet, Civilna zaštita preporučuje i izradu obiteljskog plana koji uključuje:
- – kontakte članova obitelji i mjesta susreta u slučaju razdvajanja,
- – alternativne komunikacijske kanale,
- – evakuacijske puteve,
- – podsjetnike za isključivanje plina, vode i struje,
- – zaduženja svakog člana kućanstva u izvanrednoj situaciji.
Europska strategija “Spremnost 2030”
U okviru inicijative Readiness 2030, EU potiče države članice da ulažu u civilnu pripremu. Program vrijedan do 800 milijardi eura pokrenut je kao reakcija na različite vrste prijetnji – geopolitičke napetosti, klimatske promjene, kibernetičke napade i poremećaje opskrbe.
Europska komisija poručuje: “Od hibridnih prijetnji do prirodnih katastrofa, EU mora biti spremna zaštititi svoje građane i temeljne funkcije društva.”
Pripremljenost bez panike
Priprema za izvanredne situacije ne znači izazivanje straha, nego odgovorno ponašanje. Hrvatski model se temelji na edukaciji, organizaciji i stalnom prilagođavanju aktualnim okolnostima.
Građani se pozivaju da pregledaju dostupne upute, slože svoj komplet i porazgovaraju s ukućanima o tome što će učiniti ako dođe do krizne situacije. Bolje je biti spreman i ne trebati, nego trebati a ne imati.
