Unatoč sve većem broju dostupnih inovativnih terapija, hrvatski pacijenti i dalje čekaju na pristup modernim lijekovima znatno dulje nego većina Europljana. Stručnjaci iz farmaceutske industrije upozoravaju da Hrvatska zaostaje u provedbi kliničkih ispitivanja – ključnog koraka koji ne samo da pacijentima omogućava pristup najnovijim terapijama, nego i donosi znatne ekonomske benefite državi.
Hrvatska ispod prosjeka Europske unije
U Hrvatskoj se godišnje pokrene oko 60 kliničkih ispitivanja, što je znatno ispod prosjeka EU-a, a u usporedbi s razvijenim europskim zemljama, brojka je gotovo tri puta manja. Ulaganja iznose oko 36 milijuna eura godišnje, odnosno manje od 10 eura po stanovniku.
Za usporedbu: Slovenija godišnje privuče 226 milijuna eura (122 € po stanovniku), Belgija oko pet milijardi (486 €), dok Švicarska doseže Čak 8,4 milijarde eura (1098 € po stanovniku). Hrvatski potencijal, tvrde u udruzi iF!, mogao bi biti dvostruko do trostruko veći.
Ključni problemi: administracija, porezi i motivacija
Prema ocjeni predstavnika Inovativne farmaceutske industrije (iF!), najveće prepreke su visoko porezno opterećenje, nedostatak kadra i nizak interes istraživača zbog slabe financijske motivacije. Istraživači, naime, od ukupne naknade dobivaju tek 20 do 30 posto, što im povećava poreznu osnovicu i destimulira uključivanje u istraživanja.
Usto, još uvijek su prisutne predrasude o “eksperimentiranju na ljudima”, iako se radi o strogo nadziranim procesima, najčešće u trećoj fazi razvoja, gdje je već potvrđena sigurnost i učinkovitost lijekova.
Nedovoljna iskorištenost potencijala
U Hrvatskoj je trenutno aktivno oko 190 kliničkih studija, najviše za onkološke, hematološke i imunološke bolesti. U KBC-u Zagreb samo je lani potpisano 45 ugovora za nova istraživanja, a najaktivnije su klinike za unutarnje bolesti, neurologiju i kardiologiju.
Među tvrtkama koje najviše ulažu u klinička ispitivanja u Hrvatskoj su: AbbVie, Roche, Novartis, Novo Nordisk, Pfizer, Janssen i Takeda.
Regulatorni sustav bolji, ali nije dovoljan
Nakon što Europska agencija za lijekove (EMA) odobri lijek, prosječan čekani rok u Hrvatskoj da lijek dođe na HZZO-ovu listu iznosi čak 555 dana. Time Hrvatska spada među najsporije države članice EU-a kada je riječ o dostupnosti novih terapija.
Trenutno je u Hrvatskoj dostupno samo 24 posto novoodobrenih molekula, što nas svrstava na sedmo najniže mjesto u Europskoj uniji. Za usporedbu, u Sloveniji je dostupno 42 %, u Bugarskoj 43 %, a u Češkoj 62 %.
Propuštene prilike i moguća rješenja
Od 2018. godine pokrenuta je inicijativa za izradu strategije kojom bi se povećala konkurentnost Hrvatske u području kliničkih ispitivanja. No, pandemija je zaustavila proces i dokument nikada nije donesen. Iz iF!-a poručuju da je nužno:
- uvesti porezne olakšice za istraživanja,
- osnovati administrativne jedinice u bolnicama koje bi rasteretile istraživački kadar,
- stvoriti informacijski sustav na web stranici Ministarstva zdravstva s popisom aktivnih studija.
Također, na europskoj razini je dostupna interaktivna karta EU kliničkih ispitivanja (https://euclinicaltrials.eu), a hrvatski pacijenti odnedavno mogu potražiti dostupna ispitivanja i preko platforme FindMeCure.
Rak kao izuzetak u sustavu
Unatoč svim ograničenjima, Hrvatska je u proteklom desetljeću postigla napredak u dostupnosti inovativnih onkoloških lijekova, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti. Ipak, u posljednje dvije godine primjetno je usporavanje dolaska novih terapija na HZZO-ovu listu.
Ako se trenutni trend nastavi, godišnje se očekuje 15 do 20 novih prijava za onkološke lijekove. Održivost takvog sustava zahtijevat će kontinuiranu investiciju i strateško planiranje.
Zaključak
Hrvatski građani imaju pravo na pravodobnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Farmaceutski sektor upozorava da je vrijeme da Hrvatska, poput ostatka Europe, stvori uvjete za privlačenje ulaganja u klinička istraživanja i tako omogući pacijentima pristup modernim terapijama koje im mogu spašavati živote.



