HND: Što bi Novosti trebale, pisati o babi Dušanki kako plete ispod šljive?

Odluka Savjeta za nacionalne manjine o smanjenju financiranja tjednika Novosti za 35 posto izazvala je burne reakcije u javnosti. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko istaknuo je da se radi o još jednom velikom napadu na krhku slobodu medija u Hrvatskoj.

Eskadroni revizionizma i cenzure nadiru sa svih strana. Ovo nije samo napad na jednu redakciju, već na cijelu novinarsku zajednicu i svakog tko misli drugačije”, upozorio je Zovko na konferenciji za novinare.

Na sjednici Savjeta odlučeno je da se Novostima smanji proračun za 200 tisuća eura. Predsjednik Savjeta Tibor Varga objasnio je da se sredstva mogu dodjeljivati samo za “programe kulturne autonomije“, a ne za političke sadržaje. Takvo obrazloženje Zovko je nazvao skandaloznim i opasnim.

“Ako bismo prihvatili getoizaciju, zadovoljili bismo cenzore. Što bi onda trebali, pisati samo o babi Dušanki koja plete ispod šljive?”, ironično je primijetio Zovko.

Politički pritisci i odgovornost Vlade

Predsjednik HND-a smatra da ovakva odluka ne bi bila moguća bez odobrenja premijera Andreja Plenkovića i Vlade. Pozvao je ministricu Ninu Obuljen Koržinek da se očituje o situaciji i predložio da Ministarstvo kulture nadoknadi izgubljena sredstva Novostima.

Reakcije iz Novosti

Glavna urednica Andrea Radak naglasila je da se uređivačka politika Novosti nije promijenila, kao ni sastav Savjeta. Jedina promjena je, kako tvrdi, bio zahtjev Domovinskog pokreta da se uskraćuju sredstva.

Država nema pravo uskraćivati financiranje mediju samo zato što im se ne sviđa što objavljujemo”, rekla je Radak.

Smanjenje sredstava, dodala je, svodi “kulturnu autonomiju na folklor“, što smatra nedopustivim reduciranjem prava manjina.

“Novinari Novosti navikli su raditi u teškim uvjetima. Nastavit ćemo biti slobodni medijski teritorij, njegujući bratstvo srpskih i hrvatskih novinara”, poručila je Radak.

Pravna i društvena dimenzija problema

Zamjenik glavne urednice Tihomir Ponoš podsjetio je da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina jamči pravo javnog priopćavanja bez ograničenja na teme poput politike ili sporta.

Izvršni urednik Lujo Parežanin istaknuo je da “ne postoji tema od šireg društvenog značaja koja nije i manjinska tema“. Prava radnika, zdravstvo, cijene stanovanja – sve to, kaže, jednako pogađa pripadnike manjina.