BERLIN, svibanj 2025. – U Njemačkoj se ponovno raspravlja o uvođenju novčane naknade za podnošenje zahtjeva za azil, nakon što je u SAD-u predloženo da se tražiteljima azila naplati 1000 dolara (oko 878 eura) za obradu zahtjeva. Inicijativa dolazi iz redova republikanaca u američkom Odboru za pravosuđe, a sredstva bi bila namijenjena Službi za imigraciju i naturalizaciju (USCIS).
Njemački političari, osobito iz CDU-a i CSU-a, ozbiljno razmatraju sličan model. Manfred Pentz iz CDU-a poručuje da bi tražitelji azila trebali snositi barem dio troškova postupka koji se trenutno financira isključivo iz državnog proračuna. “U Njemačkoj se sve naplaćuje – od osobnih iskaznica do vjenčanja. Nije jasno zašto je azil iznimka”, izjavio je Pentz za Bild.
Argumenti za uvođenje naknade: Poticaj i ravnoteža
Pentz smatra da bi, u slučaju da azilanti nakon prihvaćanja zahtjeva nađu posao ili pokrenu vlastiti posao, mogli retroaktivno doprinijeti troškovima svog procesa. “Usporedivo sa studentskim kreditom“, dodaje.
Sličan stav dijeli i Stephan Mayer iz CSU-a: “Naknada bi imala dvostruku funkciju – smanjila bi teret državnog budžeta i djelovala kao odgojna mjera. Ljudi bi naučili da i sigurnost i institucije imaju svoju cijenu.”
U raspravu se uključio i Rainer Wendt, predsjednik Njemačkog policijskog sindikata, koji upozorava na nelogičnost da “građani plaćaju za svaku uslugu države, dok su azilantski postupci potpuno besplatni“.
Godišnji troškovi premašuju 29 milijardi eura
Prema podacima iz 2023., administrativni troškovi azilantskog sustava u Njemačkoj iznosili su 1,2 milijarde eura, dok su ukupni troškovi za izbjeglice i azilante dosegnuli 29,7 milijardi eura. Ovi brojevi dodatno hrane političku raspravu o tome tko bi i u kojoj mjeri trebao sudjelovati u financiranju sustava.
Zagovornici naplate naglašavaju da se naknade ne bi odnosile na one u izuzetno teškim okolnostima, nego bi se mogle fleksibilno primjenjivati, ovisno o ishodu zahtjeva i integracijskom statusu podnositelja.
No, protivnici ovakvog modela upozoravaju da bi se time mogla otežati dostupnost azila onima kojima je najpotrebniji te da postoji opasnost od stvaranja “dvostrukog standarda” u migracijskoj politici.
Za sada, ideja ostaje na razini političkih prijedloga, no sve više glasova iz redova konzervativnih stranaka sugerira da će se rasprava intenzivirati uoči izrade novog zakonodavnog paketa o azilu i migracijama.
