Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), Milivoj Špika, iznio je ozbiljne optužbe na račun Marije Selak Raspudić, kandidatkinje za zagrebačku gradonačelnicu, tvrdeći da njezin model stambene razmjene predstavlja pokušaj manipulacije i “otimačine imovine” umirovljenika.
U izjavi danoj medijima, Špika se osvrnuo na dio iz predizbornog programa objavljenog na službenoj stranici Selak Raspudić, gdje se navodi: “Naš model omogućuje starijim građanima da svoj stan ustupe Gradu na korištenje u zamjenu za siguran, kvalitetan i dostupan smještaj u domu.”
Špika taj prijedlog opisuje kao “opasan presedan” i potencijalnu zlouporabu povjerenja starijih građana. Po njemu, iza modela stoji interesna mreža koja cilja na vrijedne nekretnine starijih Zagrepčana.
Selak Raspudić nije dugo čekala na odgovor. Navela je kako je Špikina reakcija motivirana nezadovoljstvom zbog njezinog odbijanja političke suradnje. Prema njezinim riječima, optužbe nemaju uporište jer program jasno predviđa dobrovoljnu razmjenu: stan za mjesto u domu, ako to građanin sam želi.
“Riječ je o opciji, a ne prisili”, naglasila je Selak Raspudić, dodajući da se pokušava iskriviti smisao programa radi osobnih političkih poena.
Špika: Cilj je tisuće stanova u vlasništvu starijih građana
U petak je Špika dodatno pojasnio svoj stav, rekavši kako je jasno da je u fokusu programa preuzimanje tisuća atraktivnih stanova. Prema njemu, cilj je očigledno usmjeren prema najranjivijim skupinama – umirovljenicima.
Također je otkrio da su u BUZ-u u jednom trenutku razmatrali suradnju s Marijom Selak Raspudić, ali su se nakon susreta s Ivicom Lovrićem odlučili za drugačiji politički smjer.
“Započeti su razgovori o koaliciji, no kada se BUZ okrenuo Lovriću, daljnje pregovore smo smatrali nepotrebnima”, izjavio je.
Špika smatra da bi eventualnim ulaskom u koaliciju BUZ dao legitimitet modelu koji, kako kaže, može dovesti do masovne predaje stanova bez adekvatne sigurnosne zaštite za starije osobe.
Upozorio je i na kronični manjak domova za starije osobe u Zagrebu, gdje se na smještaj u prosjeku čeka od pet do deset godina. Prema njegovim riječima, to je dodatni razlog za oprez jer, kako kaže, “nema infrastrukture koja bi podržala takav model”.
Na kraju, Špika je insinuirao da iza kampanje kandidatkinje stoji krug privatnih financijera, kojima bi se, tvrdi, trebala “vratiti usluga”.
