Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, stopa bolovanja u 2023. godini iznosila je 3,77 posto, što je blagi porast u odnosu na prethodne godine. Od ukupno 20.000 kontroliranih bolovanja, HZZO je zatvorio njih 26 posto, što sugerira da većina radnika ipak koristi ovo pravo s opravdanjem.
Prosječno 65.000 zaposlenih osoba dnevno nije bilo na poslu zbog bolovanja, no udio zatvorenih slučajeva znatno je manji u odnosu na ranije godine, kada se zatvaralo gotovo svako treće kontrolirano bolovanje. Prema riječima Veronike Laušin, zamjenice ravnatelja HZZO-a, to upućuje na veću odgovornost radnika.
“Zatvaranje bolovanja ne znači nužno da je radnik simulirao bolest. U većini slučajeva riječ je o procjeni da je osoba mogla ranije početi raditi, ali nije”, pojasnila je Laušin na nedavnom Kongresu poslodavaca u zdravstvu.
Iznimke koje potvrđuju pravilo
Zlouporabe ipak postoje, iako su rijetke. Kontrolori HZZO-a otkrili su slučaj u kojem je radnik, kojem nije odobren godišnji odmor zbog poslovnih obveza, otvorio bolovanje i otišao na put u sjevernu Europu. Kada su kontrolori došli na njegovu adresu, dočekala ih je rodbina s porukom: “Otišao je na put.” Bolovanje mu je odmah prekinuto.
Unatoč ovom primjeru, Laušin naglašava da se radi o izoliranom incidentu. U većini slučajeva, radnici koriste bolovanje sukladno pravilima. “Kućne kontrole provodimo samo ako imamo ozbiljnu dojavu o mogućoj zlouporabi”, rekla je.
Manje pritiska od poslodavaca
Zakon je u međuvremenu izmijenjen, pa poslodavci više ne mogu tražiti kontrole bez konkretnih sumnji. Ranije su se kontrole provodile i nad radnicima koji su, primjerice, netom prošli kroz kirurške zahvate. “Nerijetko smo morali ići na teren i kad je bilo jasno da je osoba zaista bolesna”, izjavila je Laušin.
Sada HZZO nadzire samo slučajeve gdje postoji osnovana sumnja, no i tada su nepravilnosti rijetkost. U 2023. godini obavljeno je 23.571 kontrola bolovanja, što je u odnosu na broj dnevno bolesnih radnika relativno mali uzorak. Oko 36 posto kontrola inicirali su poslodavci, dok su ostale bile redovne. Čak 90 posto bolovanja ostalo je otvoreno i nakon kontrole.
Liječnici pod nadzorom, ali bez većih sankcija
Kontrole se provode i među ugovornim partnerima HZZO-a – liječnicima i zdravstvenim ustanovama. Lani ih je bilo 7272, uglavnom u primarnoj zaštiti. U 10 posto slučajeva otkrivene su nepravilnosti, koje su najčešće rezultirale opomenama. Novčane kazne izrečene su u 155 slučajeva, dok je samo u jednom pokrenut raskid ugovora.
Pacijenti bez odgovora
HZZO zaprima i žalbe građana. U 2023. zaprimili su 2600 prijava, a najčešća zamjerka je bila nedostupnost liječnika. “Ljudi nas kontaktiraju jer ne mogu dobiti doktora na telefon, mail ostaje bez odgovora, a osobno ih ne mogu posjetiti jer nisu naručeni”, kaže Laušin.
Zavod poziva na bolju organizaciju rada ordinacija i više empatije prema pacijentima, ali i razumijevanje prema liječnicima koji su pod velikim opterećenjem.
