Turistička sezona na hrvatskoj obali već je u punom zamahu. Plaže su sve punije, a hoteli, restorani i kampovi suočeni su s izazovom organizacije radne snage kako bi izdržali pritisak ljetnih mjeseci.
Kao i prethodnih godina, poslodavci se sve više oslanjaju na strane radnike, ne samo iz susjednih zemalja, nego i iz dalekih država poput Nepala, Filipina i Tajlanda. Ta praksa nije nova, no ove godine izaziva sve više nezadovoljstva među domaćom radnom snagom.
Na društvenim mrežama pojavila se objava sezonskog radnika iz Istre koji tvrdi da hrvatski radnici ove godine ne mogu doći ni blizu punog fonda sati, jer poslodavci prednost daju strancima. “Radim svoju zadnju sezonu u Istri, u jednoj poznatoj hotelskoj kući. Prijašnjih godina je sve bilo korektno, ali sada je situacija drugačija”, piše ogorčeni radnik.
“Većinu osoblja čine Nepalci i Tajlanđani, uz mene iz Hrvatske i nekoliko kolega iz BiH. Poštujem svakoga, ali ne mogu zatvarati oči na ono što se događa. Gosti su slabije brojni, svi smo u minusu s radnim satima – osim radnika iz Azije. Oni rade svakodnevno, stalno su u rasporedu, dok nama poručuju da za nas posla nema.”
Radnik navodi da je u svibnju fond sati iznosio 176, ali većina domaćih radnika nije dosegla ni 100 sati. Za lipanj očekuje se još manji opseg posla, što znači da će mnogi završiti u minusu koji će se odbiti s posljednje plaće. “Ako dam otkaz, bar znam na čeme sam”, zaključuje.
Objava je izazvala raspravu na Redditu. Mnogi korisnici smatraju da se strani radnici zapošljavaju jer su jeftiniji: “Možda im je satnica manja, naravno da će ih više zapošljavati”, piše jedan korisnik. Druga dodaje: “Kad sam radila sezonu, tablica s rasporedom bila je na hrvatskom pa je nisu razumjeli. I da, imali su manju plaću.”
Jedan komentator podsjeća: “Na izborima smo odlučili da nam je ovo u redu. Prijedlog zakona je bio jasan, a većina je odlučila nagraditi takvu politiku.”
Građevinski radnik u raspravi dodaje kako su Nepalci i Filipinci sporiji, ali i jeftiniji: “Naš čovjek bolje radi, lakše mu objasniš što treba. Ali poslodavci biraju one koji manje koštaju, iako im moraš sve pokazivati rukama i nogama.”
Širi pogled na problem donosi korisnik koji komentira: “Dobro došli u kapitalizam. Poslodavci gledaju kako proći što jeftinije, dok većina Hrvata živi sve teže.”
Poruka koja se provlači kroz komentare jasno ističe da problem nisu strani radnici, nego poslovna logika i zakonodavni okvir koji to omogućuju. “Bit nije da su oni bitniji – nego jeftiniji. Neprijatelj nije Nepalac, već domaći poslodavac.”
Tema je otvorila važna pitanja: je li sezona odavno prestala biti domaći projekt? U trenutku kada su cijene na Jadranu poravnate s luksuznim destinacijama, dio domaćih radnika, koji su desetljećima bili oslonac sezone, osjeća se zanemareno i zamijenjeno.
