Vožnja lijevom prometnom trakom na autocesti, bez ikakvog opravdanog razloga, i dalje je učestala pojava na hrvatskim cestama – i to unatoč jasno definiranim pravilima i propisanim sankcijama. Ovakvo ponašanje vozača nerijetko izaziva frustracije, rizike i potencijalne prometne nesreće, a zakonodavac to prepoznaje kao prekršaj koji se ne tolerira.
Prema važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozilo se mora kretati krajnjom desnom prometnom trakom, osim u slučaju kad je ona zauzeta vozilima u koloni. Lijeva traka na autocesti prvenstveno je namijenjena pretjecanju, a ne za kontinuiranu vožnju bez jasnog razloga.
“Na autocesti vozač smije koristiti lijevu prometnu traku isključivo za potrebe pretjecanja”, naglašavaju iz HAK-a, upozoravajući na sve češće slučajeve suprotnog ponašanja.
Osim vožnje lijevom trakom bez pretjecanja, zakon izričito zabranjuje i “slalom vožnju”, pretjecanje vozila preko zaustavne trake, kao i davanje svjetlosnih ili zvučnih signala u svrhu požurivanja vozila ispred. Svaka od tih radnji se smatra neodgovornom i opasnom, a posljedice mogu biti teške.
Zakon propisuje i pravilo sigurnosnog razmaka – vozač koji se kreće iza drugog vozila istom trakom mora držati udaljenost koja odgovara putu koji bi prešao u dvije sekunde, pri trenutnoj brzini. Iako se u koloni pri manjim brzinama razmak može nešto smanjiti, ne smije pasti ispod vrijednosti koju vozilo prijeđe u jednoj sekundi.
Kršenje ovih pravila, posebice bespotrebna vožnja lijevom trakom, nosi kaznu u iznosu od 260 eura te jedan negativni prekršajni bod. Takva praksa ne samo da ugrožava prometnu sigurnost, već remeti i fluidnost prometa, posebice na autocestama tijekom turističke sezone.
U praksi se često može vidjeti kako vozači neopravdano zadržavaju lijevu traku, iako desna ostaje prazna, što druge sudionike primorava na riskantne manevre. Ova navika, osim što je protivna propisima, dodatno opterećuje prometnu kulturu i povećava vjerojatnost nesreća.
Vožnja lijevom trakom bez razloga nije simbol prestiža ni žurbe – već prekršaj koji može završiti s financijskim teretom, negativnim bodovima, a u najgorem slučaju – tragičnim posljedicama. Zakon postoji da bi zaštitio sve sudionike u prometu, a njegova primjena nije stvar osobnog izbora, već odgovornosti za sigurnost na cesti.
