Danska je odlučila povećati dob za odlazak u punu mirovinu na čak 70 godina do 2040., no brojni radnici već najavljuju kako ne planiraju raditi toliko dugo, bez obzira na to što time gube pravo na puni iznos mirovine. Među njima je i 53-godišnja Kirsten Evans, zaposlenica banke u Kopenhagenu, koja otvoreno poručuje: “Mislim da ste s 70 godina stari. Želim imati kvalitetan život nakon umirovljenja.”
Novi zakon, koji je danski parlament usvojio u svibnju, podiže sadašnju dob za mirovinu s 67 na 70 godina do kraja sljedećeg desetljeća. Prema službenom modelu, granica će se podizati svakih pet godina u skladu s rastom očekivanog životnog vijeka – već 2030. predviđa se mirovina s 68 godina, a 2035. s 69.
No, kako upozoravaju stručnjaci, stvarna dob umirovljenja znatno je niža. Prema podacima OECD-a iz 2022., kada je zakonska granica bila 67 godina, prosječna dob umirovljenja iznosila je tek oko 64 godine. Mnogi Danci odlaze ranije, najčešće zbog bolesti ili zato što više ne uspijevaju pronaći posao.
Etničar s Kopenhaškog sveučilišta Aske Juul Lassen ističe da je za otprilike 20 % radnika pitanje povećanja dobi za mirovinu presudno, jer ne mogu nastaviti raditi zbog zdravstvenih problema. “Nejednakost raste kako ljudi stare”, kaže Lassen.
Damoun Ashournia, glavni ekonomist Danske sindikalne konfederacije, tvrdi da se sve više stvara jaz između onih koji si mogu priuštiti raniji odlazak i onih koji to ne mogu. “Naši članovi uglavnom ne mogu čekati službenu dob. Već danas vidimo da je dvije trećine njih u mirovinu otišlo ranije – jer su jednostavno iscrpljeni,” rekao je.
Camilla Rasmussen, 37-godišnja medicinska sestra u gastroenterološkom odjelu, naglašava kako joj je teško zamisliti da radi do 70. godine. “Prelazim više od 10.000 koraka dnevno. Da sam ovdje sa 70, ne bih mogla adekvatno skrbiti za pacijente”, upozorava.
Danski mirovinski sustav temelji se na javnoj mirovini (trenutno 7198 kruna mjesečno), ali uključuje i dvije dodatne mirovine koje financiraju poslodavci. Neki građani dodatno štede kroz privatne fondove. No, rasprava o održivosti sustava se zaoštrava.
Ashournia tvrdi da je podizanje dobne granice trenutno jedini način za očuvanje danskog socijalnog modela, ali se protivi automatskom povećavanju svakih pet godina, što je uvedeno 2006. godine. Prema postojećem planu, do 2070. godine granica bi mogla narasti čak na 74 godine.
Zamjenik predsjednika Konfederacije poslodavaca, Erik Simonsen, podržava takav pristup, uz obrazloženje: “Kako starimo, trebamo dulje ostati aktivni. To je najrazumniji put.”
Premijerka Mette Frederiksen izjavila je da će, kada granica dosegne 70, biti potrebna ponovna evaluacija sustava. “Ne vjerujem više da se dob za mirovinu treba automatski podizati”, rekla je za dnevni list Berlingske u kolovozu 2024.
Danska sindikalna konfederacija predlaže usporavanje tog ritma: za svaku godinu produljenja očekivanog životnog vijeka, dob za mirovinu bi se povećala za samo pola godine.
Zakonodavne promjene možda su nužne kako bi se sustav financijski održao, ali sve više danskih građana otkriva granice svoje izdržljivosti – i traže pravo na raniji odlazak u mirovinu, bez penalizacije. Ovaj sukob između očekivanog i realnog trajanja radnog vijeka sve više postaje društveno, ali i političko pitanje koje Danska neće moći ignorirati.
