Afrička svinjska kuga ponovno se proširila Hrvatskom, a najteže posljedice trpe farme u Slavoniji i Baranji. U posljednjim danima potvrđena su nova žarišta bolesti, a najveći slučaj otkriven je na farmi Sokolovac, gdje će biti eutanazirano gotovo 10.000 svinja. Riječ je o jednoj od najvećih akcija uklanjanja životinja u domaćem svinjogojstvu posljednjih godina.
Iako bolest nije opasna za ljude, ona se pokazala razornom za životinjski fond i cijelu industriju svinjskog mesa. Virus se širi iznimno brzo, otporan je i sposoban preživjeti mjesecima u krvi, tkivu i mesu. Upravo zbog tih osobina meso ubijenih svinja ne može završiti na tržištu niti se koristiti u prehrambenoj industriji.
Zašto se meso spaljuje umjesto da se preradi?
Mnogi se pitaju zašto se meso ubijenih životinja jednostavno ne preradi ili preraspodijeli, s obzirom na to da nije štetno za ljudsku konzumaciju. Razlog leži u činjenici da je virus sposoban preživjeti i u duboko smrznutom mesu te se aktivirati čim dođe u kontakt s novim domaćinom.
Kad bi takvo meso bilo iskorišteno, postoji rizik da ostaci hrane završe kao napoj za druge svinje, čime bi se bolest nastavila širiti. Dovoljna je i mala količina kontaminiranog mesa da zarazi cijelo stado, pa je potpuno uništavanje jedina sigurna metoda.
Zašto testiranje nije dovoljno brzo?
Teoretski, svinje se mogu testirati na prisutnost virusa. No, praksa pokazuje da takvi postupci traju predugo i nisu dovoljno pouzdani kada se bolest širi velikom brzinom. Svaka odgoda otvara prostor za nove slučajeve i daljnje širenje virusa, što bi moglo rezultirati još većim gubicima.
Zbog toga se provodi preventivno spaljivanje svih životinja s pogođenih farmi, bez obzira na to jesu li pokazivale simptome ili ne.
Divlje svinje i ilegalni uvoz kao glavni izvori zaraze
Najveću opasnost za širenje afričke svinjske kuge i dalje predstavljaju divlje svinje, koje virus prenose putem kontakta s lešinama i kontaminiranom hranom. Njihova migracija kroz šumska područja otežava kontrolu bolesti.
Dodatni rizik čini ilegalni uvoz mesa i mesnih proizvoda, zbog čega su na hrvatskim granicama uvedene rigoroznije kontrole. Svaki komad mesa koji bi mogao biti zaražen predstavlja potencijalnu prijetnju domaćem uzgoju.
Radikalne mjere s jasnim ciljem
Masovna eutanazija i spaljivanje svinja mogu izgledati drastično i okrutno, no riječ je o mjeri koja sprječava goleme ekonomske i zdravstvene posljedice. Bez ovakvog pristupa virus bi se mogao proširiti na desetke tisuća novih životinja, uništiti proizvodnju mesa i nanijeti štetu poljoprivrednicima, ali i cijelom gospodarstvu.
Za pogođene farme ovo predstavlja veliki udarac – osim gubitka životinja, farmeri se suočavaju i s emocionalnim teretom masovnog uništavanja stada. Unatoč tome, sustavno uništavanje mesa kroz spaljivanje jedina je mjera kojom se može prekinuti lanac zaraze i zaustaviti širenje afričke svinjske kuge u Hrvatskoj.
