Iako se opća inflacija u eurozoni spustila na ciljanu razinu od 2%, građani to u svakodnevnom životu ne osjećaju. Cijene hrane ostale su tvrdoglavo visoke, a prema najnovijim podacima Europske središnje banke (ESB), upravo one najviše opterećuju kućne budžete i stvaraju osjećaj siromaštva u cijeloj Europi.
Prema analizi ESB-a, u kolovozu 2025. inflacija cijena hrane u eurozoni iznosila je 3,2%, što je najviša stopa među svim glavnim kategorijama potrošnje. Problem je naglašen jer hrana čini oko 20% prosječne potrošačke košarice, dvostruko više nego energija. To znači da svaki rast cijena ima izravne posljedice na kućne budžete.
Hrvatska pri vrhu ljestvice
Podaci pokazuju da je Hrvatska među državama koje bilježe najviše stope rasta cijena hrane u EU. U kolovozu je inflacija hrane iznosila 4,6%, gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, što našu zemlju stavlja na treće mjesto u eurozoni.
Od kraja 2019. godine do danas cijene hrane u Hrvatskoj porasle su čak 47%, što nas svrstava uz bok baltičkim zemljama i državama srednje Europe koje su među najpogođenijima, često s poskupljenjima iznad 50%.
Što je najviše poskupjelo?
Prema ESB-u, najveći skok cijena bilježe osnovne namirnice:
- govedina, svinjetina i piletina skuplje su za više od 30%,
- mlijeko za 40%,
- maslac za čak 50%,
- kava, maslinovo ulje, kakao i čokolada zabilježili su drastične skokove.
Razlike među državama su velike. Na Cipru je hrana od 2019. poskupjela 20%, dok je u Estoniji rast iznosio 57%. Hrvatska se svojim povećanjem od 47% našla na samom vrhu ljestvice.
Uzroci: rat, energija i klimatske promjene
Rast cijena hrane uzrokovan je nizom čimbenika. Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je nagli skok cijena plina i umjetnih gnojiva, što je povisilo troškove poljoprivrede u cijeloj Europi.
Nakon početnog šoka, situacija se dodatno pogoršala zbog rasta troškova rada i globalnih sirovina, ali i zbog klimatskih promjena. Ekstremne suše u Španjolskoj uzrokovale su poskupljenje maslinovog ulja, dok su loši vremenski uvjeti u Gani i Obali Bjelokosti doveli do rasta cijena kakaa i kave.
Zašto je hrana u fokusu ESB-a?
Europska središnja banka naglašava da cijene hrane zahtijevaju posebnu pažnju iz tri razloga:
- Hrana je nužnost – svako povećanje cijena izravno pogađa građane i mijenja percepciju inflacije.
- Utjecaj na kućanstva s niskim primanjima – jer upravo oni najveći dio prihoda troše na hranu.
- Sekundarni učinci – rast cijena hrane potiče zahtjeve za većim plaćama i dodatno opterećuje ekonomiju.
ESB ističe i da analiza cijena hrane pomaže u razumijevanju dugoročnih trendova, uključujući utjecaj klimatskih promjena na opskrbu.
Ključni izazov za politiku cijena
Stručnjaci upozoravaju da je razlika između privremenih šokova i dugoročnih strukturnih promjena sve teža za razlučiti. Cijene hrane, kažu, postale su ključni pokazatelj ekonomske stabilnosti i socijalnog blagostanja.
U uvjetima geopolitičkih napetosti i klimatskih izazova, upravo cijene osnovnih namirnica postaju najvažniji test otpornosti europskog gospodarstva i politike cijena u godinama koje dolaze.
