U Hrvatskom saboru jutros je otvorena rasprava o novoj uredbi Europske unije o živi, koja će u idućih godinu dana potpuno promijeniti način na koji se obavljaju stomatološki zahvati u zemlji.
Naime, amalgamske plombe, poznate kao “crne plombe”, uskoro će otići u povijest. Cilj EU-a je potpuno ukidanje žive iz svih proizvoda i medicinskih postupaka do 2030. godine.
Zabrana korištenja žive već je uvedena u dječjoj i trudničkoj populaciji, no sada će se proširiti na sve skupine stanovništva, potvrdili su iz Ministarstva zdravstva. To znači da će klasične plombe koje su desetljećima bile standard u stomatološkoj praksi biti zamijenjene modernijim, bijelim kompozitnim materijalima – bez dodatnih troškova za pacijente.
Tko će pokriti troškove zamjene plombi
Kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić, zamjena postojećih amalgamskih ispuna neće pasti na teret građana.
“Trošak zamjene iznosit će od 10 do 12 milijuna eura godišnje, a HZZO će te izdatke uključiti u svoj financijski plan za sljedeće razdoblje,” rekao je Dulibić.
Drugim riječima, građani više neće morati doplaćivati za estetski prihvatljivije kompozitne ispune, što je dosad bio čest slučaj kod zahvata na stražnjim zubima.
U praksi, to znači da će standardni zubarski tretmani koje pokriva HZZO uskoro uključivati materijale bez žive, čime će se Hrvatska uskladiti s novim europskim pravilima o zaštiti zdravlja i okoliša.
Zabrana uvoza, izvoza i proizvodnje
Prema novim pravilima, od 1. srpnja 2026. godine bit će zabranjeni uvoz, izvoz i proizvodnja zubnog amalgama na teritoriju Europske unije.
Ipak, stomatolozi će u iznimnim slučajevima moći koristiti amalgam ako postoji posebna medicinska potreba – uz obvezno vođenje evidencije i izvješćivanje o količinama žive koje se koriste.
Na saborskoj sjednici SDP-ova zastupnica Marija Lugarić otvorila je pitanje hoće li se ovakvim iznimkama “varati” europska direktiva, ako se uvoz ipak dopusti.
“Što znači zabrana uvoza i proizvodnje amalgama sa živom ako se u iznimnim okolnostima dopušta? Varamo li na neki način direktivu?”, pitala je Lugarić.
Na to je državni tajnik Dulibić odgovorio da nema govora o zaobilaženju propisa:
“Ništa ne varamo. U iznimnim slučajevima dozvoljen je uvoz i upotreba žive u ispunama,” poručio je.
EU želi potpuno ukidanje do 2030.
Prema riječima Mislava Hermana (HDZ), cilj je da Europska unija do 2030. godine potpuno ukine upotrebu dentalnog amalgama.
Ta mjera dio je šire strategije EU-a za smanjenje emisija žive, koja se već provodi u industriji, energetici i zdravstvu.
Iako mnogi stomatolozi naglašavaju da su amalgamske plombe izuzetno trajne i sigurne, dugoročno njihovo uklanjanje znači manji rizik za okoliš i zdravlje, jer živa je klasificirana kao toksična tvar koja se teško razgrađuje u prirodi.
Zastupnici traže precizna pravila
Lugarić je upozorila da novi propisi moraju biti precizno definirani, kako bi se spriječilo da pacijenti s manjim primanjima budu osuđeni na amalgam pod krinkom “posebnih zdravstvenih potreba”.
“Potrebno je jasno definirati u kojim slučajevima amalgam smije biti korišten kako se ne bi dogodilo da pacijenti koji si ne mogu priuštiti doplatu budu diskriminirani,” rekla je zastupnica.
Dodala je i da HZZO mora prestati nuditi amalgam kao jedini besplatni standard za stražnje zube te da bijeli ispuni moraju postati nova norma u sustavu javnog zdravstva.
Što ova odluka znači za pacijente
U praksi, promjena će značiti da će svi građani u sustavu HZZO-a imati pravo na bijele plombe bez dodatne naplate, čime se ostvaruje jednak pristup modernoj dentalnoj skrbi.
Osim estetske prednosti, novi materijali su sigurniji i ekološki prihvatljiviji, a Hrvatska će ovim potezom ući u krug zemalja koje su u potpunosti eliminirale živu iz stomatologije.
Stručnjaci procjenjuju da će potpuna zamjena amalgama u Hrvatskoj trajati nekoliko godina, no pripreme su već počele.
EU će pritom financijski poduprijeti tranziciju kroz fondove namijenjene zdravstvenim reformama i zaštiti okoliša.
