Njemačka bi uskoro mogla postati prva velika europska država u kojoj će radni vijek trajati do 73. godine života. Prema izvješću znanstvene savjetodavne skupine Ministarstva gospodarstva, ovo bi mogla biti jedina opcija za spas mirovinskog sustava koji je pod sve većim pritiskom starenja stanovništva i gospodarske stagnacije.
Novoimenovana skupina stručnjaka upozorava da je vrijeme za reforme “sve hitnije”, dok zemlja s više od 21 milijunom umirovljenika ulazi u razdoblje kada broj radno sposobnih naglo pada.
Ministrica najavila produljenje na 70, savjetnici idu dalje
Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche već je ranije najavila da će radni vijek biti produljen do 70. godine, no savjetnici smatraju da to nije dovoljno. U novom izvješću predlažu mirovinu s 73 godine, uz upozorenje da bi bez drastičnih mjera do 2040. moglo doći do kolapsa mirovinskog fonda.
“Moramo raditi više i dulje ako želimo očuvati socijalnu sigurnost i pravednost prema budućim generacijama.”
Njemačka se trenutno suočava s gospodarskom stagnacijom, niskom produktivnošću i demografskim padom – kombinacijom koja ugrožava temelje socijalne države.
Usporedba s Danskom: Model koji bi Njemačka mogla slijediti
U izvješću se kao primjer navodi danskim model, koji je 2006. godine povezao dob za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom. Tada je početna granica bila 65 godina, a do 2040. Danska planira mirovinu sa 70 godina.
Prema projekcijama, do 2060. ta bi granica mogla narasti i na 73 godine.
Njemački stručnjaci smatraju da bi sličan sustav prilagodbe bio dugoročno održiv, osobito ako bi se uz njega provodile reforme u području produktivnosti i fleksibilnog rada starijih zaposlenika.
“Danski model pokazuje da je takva prilagodba ne samo izvediva, već i politički prihvatljiva,” navodi se u analizi.
Demografska bomba na horizontu
Njemačka već desetljećima vodi borbu s padom nataliteta i rastom udjela starijeg stanovništva. Prema službenim podacima, prosječna dob stanovnika sada iznosi 46,9 godina, što je jedna od najviših u svijetu.
Broj zaposlenih koji odlaze u mirovinu svake godine brže raste od broja mladih koji ulaze na tržište rada.
Stručnjaci upozoravaju da bez promjena, mirovinski fond neće biti održiv jer će već do 2035. jedan umirovljenik dolaziti na samo 1,5 zaposlenika – omjer koji ugrožava čitav sustav socijalne sigurnosti.
Političke podjele i reakcije javnosti
Ideja o radu do 73. godine izazvala je velike političke podjele. Dok konzervativne stranke tvrde da je to “nužan korak kako bi sustav opstao”, sindikati i opozicija upozoravaju na ogroman pritisak na fizičke radnike i one u teškim zanimanjima.
Predsjednica Njemačkog sindikata radnika, Martina Krüger, izjavila je:
“Produženje radnog vijeka ne može biti univerzalno rješenje. Ljudi koji cijeli život rade fizičke poslove ne mogu raditi do 73. godine – to je nerealno.”
U javnosti raste i zabrinutost da bi produženje radnog vijeka moglo dodatno pogoršati stanje na tržištu rada mladih, jer bi stariji radnici ostajali dulje u sustavu, smanjujući broj novih radnih mjesta.
Gospodarski kontekst i nužnost reforme
Njemačka gospodarstvo bilježi pad rasta u posljednje tri godine, a stopa produktivnosti najniža je od 2010. godine. Istodobno, proračunski troškovi za mirovine premašuju 360 milijardi eura godišnje, što čini četvrtinu državne potrošnje.
Zbog toga stručnjaci poručuju da bez povećanja radne dobi i reforme tržišta rada, Njemačka neće moći zadržati sadašnju razinu mirovina.
“Rješenje nije samo u kasnijem odlasku u mirovinu, nego i u poticanju zapošljavanja starijih od 60 godina kroz fleksibilne modele rada,” stoji u zaključku izvješća.
Europska perspektiva
I druge europske zemlje već su krenule u sličnom smjeru. Francuska je nedavno povećala dob za umirovljenje na 64 godine, što je izazvalo val prosvjeda, dok je Italija najavila postupno produljenje na 67 godina do 2032..
Njemački prijedlog, iako radikalan, mogao bi postati novi europski standard ako se pokaže održivim.
Dok se u Bundestagu priprema rasprava o novom zakonu, stručnjaci upozoravaju da se svaka odgoda reforme plaća skuplje – ne samo financijski, već i društveno.
