U srcu tropske Havajske tišine, Mark Zuckerberg je, prema pisanju BBC-a, još 2014. godine započeo gradnju golemog imanja Koolau Ranch na otoku Kauai. Ono što se isprva činilo kao luksuzno utočište pretvorilo se u predmet globalnih nagađanja – skriva li Zuckerberg podzemni bunker za kraj svijeta?
Radnici koji su radili na projektu morali su potpisati stroge ugovore o povjerljivosti, a cijeli kompleks zaklonjen je zidom visokim gotovo dva metra. Na pitanje novinara gradi li sklonište za smak svijeta, osnivač Facebooka kratko je rekao: „Ne, to je samo podrum.“
Unatoč tome, sumnje nisu nestale. Zuckerberg je u međuvremenu kupio 11 nekretnina u Palo Altu, a tamošnji susjedi tvrde da ispod ulica nastaje pravi „tehnološki bunker“.
Milijarderi i njihova „osiguranja od apokalipse“
Zuckerberg nije jedini. Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna, otvoreno je priznao kako mnogi superbogataši imaju vlastite planove za preživljavanje – od tajnih bunkera do imanja u Novom Zelandu, koji je postao svojevrsna “sigurna zona” elite.
„To je osiguranje od apokalipse“, rekao je Hoffman, ističući da barem polovica tehnoloških milijardera ima plan za slučaj globalne katastrofe.
Dok obični građani razmišljaju o poskupljenjima i klimatskim promjenama, čini se da vrh Silicijske doline brine o nečem mnogo većem – mogućem kolapsu civilizacije.
AI kao novi strah stoljeća
Posljednjih godina razvoj umjetne inteligencije (AI) stvorio je novu vrstu tjeskobe. Dok jedni vjeruju da će AI riješiti najveće svjetske probleme, drugi strahuju da bi nas mogla zamijeniti ili uništiti.
Ilya Sutskever, suosnivač OpenAI-ja, navodno je još 2023. predložio izgradnju bunkera za znanstvenike prije objave opće umjetne inteligencije (AGI) – točke kada strojevi dostižu ljudsku inteligenciju.
Prema riječima jednog zaposlenika, Sutskever je tada izjavio: „Definitivno ćemo izgraditi bunker prije nego što objavimo AGI.“
„AGI dolazi prije nego što ljudi misle“
Šef OpenAI-ja Sam Altman rekao je krajem 2024. kako će AGI doći „prije nego što većina ljudi na svijetu misli“.
Njegov kolega, Demis Hassabis iz DeepMinda, predvidio je pojavu AGI-ja u sljedećih pet do deset godina, dok Dario Amodei iz Anthropica tvrdi da bi moćna AI mogla postati stvarnost već 2026. godine.
Suprotno njima, Dame Wendy Hall, profesorica sa Sveučilišta Southampton, tvrdi da je ta tehnologija još daleko od ljudske inteligencije, a Babak Hodjat iz tvrtke Cognizant smatra da bi za to bili potrebni „temeljni proboji koji još nisu ni blizu“.
Utopija ili distopija?
Zagovornici vjeruju da će AGI i ASI (umjetna superinteligencija) otvoriti novu eru ljudskog blagostanja – od pronalaska lijekova za smrtonosne bolesti do rješenja za klimatske promjene.
Elon Musk tvrdi da bi superinteligentna AI mogla omogućiti „univerzalno visoke prihode“ i „održivo obilje za sve“.
Ali drugi upozoravaju: što ako AI okrene čovječanstvu leđa? Tim Berners-Lee, tvorac interneta, rekao je: „Ako je pametnija od vas, morate je moći isključiti.“
Vlade reagiraju, ali polako
Sjedinjene Države su 2023. donijele uredbu kojom AI kompanije moraju dijeliti sigurnosne rezultate s vladom, dok je Velika Britanija osnovala Institut za sigurnost umjetne inteligencije. No, stručnjaci upozoravaju da pravni okvir još uvijek kasni za brzinom razvoja tehnologije.
„AGI je besmislen pojam“
Profesor Neil Lawrence sa Sveučilišta Cambridge smatra da je cijela rasprava pretjerana.
„AGI je apsurdan pojam, kao i ideja o ‘umjetnom općem vozilu’. To je distrakcija od stvarnih problema“, rekao je.
Njegov kolega Vince Lynch, direktor tvrtke IV.AI, dodaje: „To je sjajan marketing. Ako kažete da gradite najpametniju stvar ikad, ljudi će vam dati novac.“
Umjetna inteligencija još uvijek ne zna da postoji
AI već danas nadmašuje ljude u brojnim zadacima – od medicinske analize do prepoznavanja obrazaca – no nema svijest o vlastitom postojanju.
Babak Hodjat objašnjava da LLM modeli poput ChatGPT-a „nemaju metakogniciju – ne znaju što znaju“.
Ljudski mozak, sa svojih 86 milijardi neurona, i dalje je najsloženiji sustav poznat čovjeku.
