U Hrvatskoj je danas više od 17 tisuća višekatnih zgrada bez dizala, što svakodnevno otežava život starijim osobama, roditeljima s djecom i osobama s invaliditetom.
No od iduće godine, stvari bi se mogle promijeniti — jer će suvlasnici takvih zgrada napokon moći ugraditi dizalo uz državno sufinanciranje.
Program je omogućen Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, koji je stupio na snagu početkom godine, a provodit će ga Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Država će pokriti jednu trećinu troškova ugradnje, dok će jedinice lokalne samouprave (JLS) moći dodatno sufinancirati projekt — ovisno o vlastitim odlukama i proračunskim mogućnostima.
Program ugradnje dizala – novi model pomoći za stare zgrade
U Ministarstvu su objasnili da je cilj „poboljšati kvalitetu stanovanja“ i potaknuti povratak života u stare gradske jezgre, gdje su zgrade često nepristupačne i arhitektonski neprilagođene današnjim potrebama.
“Programom ugradnje dizala koji je u postupku javnog savjetovanja nastoji se unaprijediti kvaliteta stanovanja, ali i potaknuti povratak stanovništva u stare gradske jezgre, u zgrade koje često imaju ograničenu pristupačnost”, navode iz Ministarstva.
Javno savjetovanje otvoreno je do 31. listopada 2025., a prvi javni poziv očekuje se početkom 2026. godine, s otvaranjem u veljači.
Prema procjenama, na prvi poziv moglo bi se prijaviti oko 200 zgrada diljem Hrvatske.
Tko se može prijaviti i koji su uvjeti
Prijaviti se mogu zgrade s najmanje tri kata (uključujući visoko prizemlje i dva kata), u kojima su suvlasnici fizičke osobe koje posjeduju više od 50 % suvlasničkih dijelova ili ukupne vrijednosne površine.
U program ulaze i zgrade u kojima živi osoba s invaliditetom, neovisno o broju katova.
Potrebno je imati izrađen glavni projekt za ugradnju dizala, odluku suvlasnika donijetu natpolovičnom većinom te osigurana financijska sredstva za udio koji pripada zajednici suvlasnika.
Sufinanciraju se svi nužni troškovi — od izradu projektne dokumentacije, izvođenja radova, nadzora, do materijalnih izdataka predviđenih glavnim troškovnikom.
Država preuzima jednu trećinu troška, JLS može dodati još trećinu, a preostali dio financiraju sami suvlasnici.
Prednost će imati zgrade koje se nalaze u gradovima i općinama koje su se uključile u program — u suprotnom, zgrade dobivaju 0 bodova u toj kategoriji.
Sudjelovanje lokalne samouprave s dvije trećine sufinanciranja donosi maksimalnih 100 bodova.
Bodovanje, realne cijene i reakcije građana
Lista prvenstva određivat će se prema broju osvojenih bodova, a kriteriji uključuju:
- stupanj invaliditeta osobe u zgradi,
- sudjelovanje JLS u sufinanciranju,
- broj katova,
- ukupnu cijenu radova,
- te druge socijalne i tehničke čimbenike.
U Programu je navedeno da se 100 bodova dodjeljuje za trošak manji od 5.000 eura po etaži, 50 bodova za 7.500 eura, a 0 bodova za cijene iznad 12.500 eura (bez PDV-a).
No, mnogi građani tvrde da su cijene daleko više od predviđenih:
“Prema ponudama koje sam prikupila, ne postoji ponuda niža od 20.000 eura po etaži. Stoga predlažem da se ovaj stavak uskladi prema trenutačno stvarnim cijenama na tržištu”, stoji u jednom od komentara građana u savjetovanju.
Ministarstvo je potvrdilo da će nakon javnog savjetovanja razmotriti realne tržišne cijene prije raspisivanja prvog natječaja.
Rokovi i dinamika realizacije
Nakon zaprimanja prijava slijedi bodovanje, potpisivanje ugovora i isplata sredstava zajednicama suvlasnika.
Zajednice će zatim imati rok od dvije godine za izvođenje radova, uz mogućnost produljenja roka ako postoji opravdan razlog.
“Planirano je da se javni pozivi ponavljaju svake dvije godine, sve dok se postupno ne omogući ugradnja dizala u svim zgradama u kojima je to tehnički izvedivo”, poručuju iz Ministarstva.
Program za uređenje pročelja ide paralelno
U savjetovanju je i Program uređenja pročelja postojećih zgrada.
Njime je predviđeno da će se iz državnog proračuna i lokalnih proračuna financirati po jedna trećina troškova, dok ostatak osiguravaju zajednice suvlasnika.
Naglasak je stavljen na zaštićene kulturno-povijesne cjeline, koje se u pravilu ne mogu prijaviti na programe energetske obnove.
Prema prijedlogu, najviši iznos subvencije po metru četvornom zajedničkog pročelja iznosi:
- 300 eura s PDV-om ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro,
- 250 eura s PDV-om ako se nalazi u zoni zaštite.
Država i lokalna samouprava financiraju svaka po 50 % iznosa, dok se eventualni višak troškova iznad 450.000 eura (s PDV-om) pokriva iz sredstava zajednice suvlasnika.
Javni poziv za pročelja planiran je početkom 2026. godine, paralelno s onim za ugradnju dizala.
