U samo pet godina, između 2018. i 2023., više od 40% antibiotika izgubilo je učinkovitost protiv najčešćih bakterijskih infekcija. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otkrivaju zabrinjavajući trend koji bi, ako se nastavi, mogao promijeniti medicinu kakvu poznajemo.
Prema najnovijem izvješću WHO-a o antimikrobnoj rezistenciji (AMR), čak jedna od šest infekcija zabilježenih 2023. bila je otporna na antibiotike. U izvješće je uključeno više od 23 milijuna slučajeva iz 104 zemlje – što ovaj problem čini globalnim, a ne izoliranim fenomenom.
“Ovi nalazi su duboko zabrinjavajući”, izjavio je dr. Yvan Hutin, direktor WHO-ova odjela za antimikrobnu rezistenciju. “Kako otpornost raste, ponestaje nam mogućnosti liječenja – osobito u zemljama s ograničenim pristupom dijagnostici i lijekovima.”
Najveći udarac – siromašnije zemlje
Najizraženiji porast otpornosti bilježi se u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje zdravstveni sustavi teško prate rast infekcija i osiguranje adekvatne terapije.
U jugoistočnoj Aziji i istočnom Mediteranu svaka treća bakterijska infekcija bila je otporna na antibiotike, dok je u Africi otpornost zabilježena u svakoj petoj infekciji.
Prema WHO-u, bakterije poput Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae predstavljaju najveću prijetnju. Ove bakterije uzrokuju infekcije koje mogu dovesti do sepse, zatajenja organa, pa i smrti.
Čak 40% sojeva E. coli i više od 55% K. pneumoniae više ne reagira na cefalosporine treće generacije, lijekove koji su dosad bili ključni u liječenju teških infekcija.
U pojedinim regijama Afrike otpornost na te antibiotike prelazi 70% – što znači da u mnogim slučajevima standardni lijekovi jednostavno više ne djeluju.
Milijuni smrti godišnje
Prema analizama, bakterijske infekcije su 2021. godine prouzročile 7,7 milijuna smrtnih slučajeva, od čega je 4,71 milijun povezan s otpornosti na lijekove, a 1,14 milijuna izravno pripisano AMR-u.
Ako se ništa ne promijeni, stručnjaci upozoravaju da bi do 2050. broj smrtnih slučajeva mogao porasti za 70%.
“Infekcije otporne na lijekove dosegle su kritičnu prekretnicu”, ističe dr. Manica Balasegaram iz Globalnog partnerstva za istraživanje i razvoj antibiotika (GARDP).
“Ne samo da nam nedostaju novi antibiotici, već oni koji postoje često ne dopiru do ljudi kojima su najpotrebniji.”
Znanstvenici traže hitnu globalnu akciju
Profesor Sanjib Bhakta s University Collegea u Londonu poziva na “prilagođenu globalnu akciju”, uz isticanje važnosti nadzora, bolje dijagnostike i dostupnosti antibiotika uskog spektra.
Također, upozorava na potrebu ulaganja u nove terapije i preventivne mjere – poput bolje higijene, čiste vode i cijepljenja.
Stručnjaci poručuju da se borba protiv otpornosti više ne smije svesti samo na smanjenje uporabe antibiotika. “Moramo ubrzati inovacije i osigurati odgovarajuću uporabu novih lijekova”, dodaje Balasegaram.
Bez odlučnih mjera, upozoravaju liječnici, svijet se može suočiti s budućnošću u kojoj će obična upala pluća, rana ili urinarna infekcija – ponovno postati smrtonosna.
Statistika koja zabrinjava
| Godina | Učinkovitost antibiotika | Otpornost bakterija (%) | Broj smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om |
|---|---|---|---|
| 2018. | 100% (referentna vrijednost) | 25% | 3,9 milijuna |
| 2020. | 85% | 33% | 4,2 milijuna |
| 2023. | 60% | 41% | 4,71 milijun |
| 2050.* (projekcija) | 30% | 70% | 8 milijuna+ |
*Prema procjenama WHO-a i GARDP-a
