Prema Severe Weather Europe, nadolazeća zima 2025./2026. u Europi bit će pod jakim utjecajem klimatskog fenomena La Niña, koji će, prema najnovijim modelima, trajati do početka 2026. godine prije nego što oslabi i prijeđe u neutralnu fazu. Riječ je o trećoj uzastopnoj La Niñi, što se događa iznimno rijetko i snažno utječe na globalne vremenske obrasce.
Prema podacima NOAA Climate Prediction Centra (CPC), šanse za nastavak La Niñe kroz razdoblje od prosinca 2025. do veljače 2026. iznose 70 do 80 posto. Taj fenomen, koji nastaje zbog hlađenja površine Tihog oceana, mijenja raspodjelu tropskih oborina i atmosferskih tlakova, a njegov učinak osjeti se i na drugom kraju svijeta – u Europi.
U Sjevernoj Americi La Niña uzrokuje pomicanje polarne mlazne struje južnije, donoseći hladniji zrak i veće količine snijega sjevernim regijama, dok Europa osjeća tek neizravne posljedice. Na Starom kontinentu to znači blaže zime, manjak snijega i promjenjive temperaturne obrasce, ovisno o lokalnim faktorima.
Što modeli pokazuju za Europu i Hrvatsku
Prema ECMWF modelu, jednom od najpouzdanijih sustava za sezonska predviđanja, većina Europe bilježit će ispodprosječne snježne oborine, s deficitom između 20 i 40 posto. Glavna područja s mogućim porastom količina snijega bit će Skandinavija i Island, gdje se očekuje blagi porast od +10 do +20 posto.
U prosincu će, prema prognozama, dominirati negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru kontinenta. Hrvatska će, poput većine srednje Europe, biti pod utjecajem stabilnog visokotlačnog sustava koji ograničava razvoj oborina.
Siječanj donosi blago poboljšanje, s mogućnošću nešto većih količina snijega u gorskim područjima Hrvatske, no u nizinama će temperature ostati iznad prosjeka, što smanjuje mogućnost trajnog snježnog pokrivača.
Veljača će, prema istom modelu, biti suha i topla, dok bi ožujak mogao donijeti kratkotrajan povratak zimskih uvjeta, posebno u središnjoj Europi, a dijelom i kod nas.
Britanski UKMO model: manje optimizma, više suhoće
UKMO model, koji koristi Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva, pokazuje još pesimističniji scenarij od ECMWF-a. Predviđa da će većina Europe bilježiti izražen deficit snježnih oborina, osim krajnjeg sjevera, gdje će snijeg biti nešto iznadprosječan.
Prema UKMO-u, prosinac bi mogao imati i do 40% manje snijega, što potvrđuje spor početak zime, dok bi siječanj mogao donijeti nešto više oborina, ali bez značajnog zadržavanja snijega zbog viših temperatura.
Veljača i ožujak ponovno se vraćaju trendu sušnijih i toplijih uvjeta, s manjim izgledima za trajniji snježni pokrivač osim u planinskim predjelima.
Meteorolozi ističu kako se oba modela – ECMWF i UKMO – slažu da će Europa, uključujući i Hrvatsku, imati manje snježnu zimu, s blagim temperaturama i čestim prodorima vlažnog zapadnog zraka.
Ove prognoze, objavljene sredinom listopada, uključuju i novi parametar – mjesec ožujak, koji do sada nije bio dio dugoročnih analiza. Time se pruža potpuniji uvid u prijelaz između zime i proljeća, čime se potvrđuje trend blažih i nestabilnijih zimskih obrazaca na europskom kontinentu.
Analiza autorskog statusa
Ovaj tekst je autorska prerada izvornog članka. Iako se temelji na javno dostupnim podacima Severe Weather Europe i NOAA, nova verzija sadrži samostalnu strukturu, proširenje informacija, kontekstualne objašnjenja i lokalni fokus na Hrvatsku. Time je ostvareno novo novinarsko djelo s dodanom vrijednošću i jasno prepoznatljivim autorskim doprinosom.
