Europa bi se već sljedeće godine mogla suočiti s novim ekonomskim pritiscima koji bi, prema mišljenju stručnjaka, mogli dovesti i do porasta društvenih napetosti. Na to je upozorila Clarisse Kopff, članica uprave njemačkog osiguravatelja Munich Re, tijekom simpozija o osiguranju održanog u Njemačkoj.
Kopff je istaknula da sporiji gospodarski rast u Europi u usporedbi sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom već sada stvara ekonomske i socijalne tenzije. Kako je navela, razlike u stopama rasta postaju sve vidljivije, što bi u narednim mjesecima moglo imati konkretne posljedice po standard građana.
Prema najnovijim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), europsko gospodarstvo u 2026. godini čeka vrlo skroman rast. Velikoj Britaniji predviđa se rast od 1,3 posto, dok će Francuska i Njemačka rasti po stopama od 0,9 i 0,8 posto. Za usporedbu, SAD bi trebao rasti 2,1 posto, a Kina čak 4,2 posto, čime dodatno povećava jaz između svjetskih ekonomskih sila.
Takva razlika, prema Kopff, izravno utječe na kupovnu moć europskih građana, koji već dulje vrijeme osjećaju posljedice inflacije, rasta troškova života i usporavanja industrijske proizvodnje. Naglasila je kako bi taj trend mogao dovesti do novih valova nezadovoljstva, prosvjeda i političkih pritisaka diljem kontinenta.
„Niže stope rasta, kombinirane s padom realnih prihoda, uzrokovat će pritisak na kućanstva i povećati rizik od građanskih nemira,“ poručila je Kopff, upozoravajući da se Europa mora pripremiti na dugotrajno razdoblje sporog oporavka.
Upozorenja iz osiguravateljskog sektora dolaze u trenutku kada su socijalni sukobi i štrajkovi u pojedinim državama već pokazali prve znakove nestabilnosti. U Francuskoj je proteklog mjeseca na ulice izašlo gotovo milijun ljudi nezadovoljnih poreznom politikom i reformama, dok su poljoprivrednici prosvjedovali protiv trgovinskog sporazuma između EU-a i Latinske Amerike.
Ekonomski analitičari smatraju da bi povećanje cijena energenata, rast kamata i visoki troškovi rada mogli dodatno otežati situaciju. Ističu da su europska kućanstva pod sve većim pritiskom, a da vlade, osobito u državama poput Njemačke i Francuske, moraju pronaći ravnotežu između socijalne stabilnosti i fiskalne discipline.
Dok se globalna tržišta oporavljaju znatno brže, Europa i dalje nosi posljedice inflacijskog vala koji je započeo nakon pandemije i energetske krize. Slabiji gospodarski rezultati otvaraju pitanje hoće li kontinent uspjeti izbjeći recesiju, dok istodobno pokušava održati socijalni mir i povjerenje građana u institucije.
