Slovenska vlada usvojila je prijedlog zakona kojim uvodi obveznu isplatu božićnica za sve zaposlene. Riječ je o tzv. zimskom bonusu u iznosu od 639 eura, koji će biti neoporeziv i oslobođen doprinosa. Odluka, koju mnogi nazivaju povijesnom promjenom u radnom zakonodavstvu, izazvala je burne reakcije među poslodavcima i sindikatima.
Prema vladinom prijedlogu, božićni bonus iznosit će polovicu minimalne plaće, a svi ga poslodavci moraju isplatiti najkasnije do 18. prosinca. Tvrtke koje imaju problema s likvidnošću dobit će mogućnost odgode isplate do 31. ožujka sljedeće godine, slično kao kod regresa. Posebno pravilo vrijedit će samo ove godine – tvrtke u ozbiljnim financijskim poteškoćama moći će isplatiti minimalnu božićnicu od 160 eura, ali samo ako ne dijele dividende i ne isplaćuju bonuse upravi.
U javnom sektoru, svi će zaposlenici ove godine dobiti puni iznos od 639 eura, a Ministarstvo financija već priprema tehnički plan isplate.
Vladina odluka izazvala je podijeljene reakcije u gospodarstvu. Poslodavci su izrazili zabrinutost jer smatraju da bi nova obveza mogla povećati pritisak na likvidnost malih i srednjih poduzeća. Ističu da pozdravljaju fleksibilnost oko odgode i smanjenja iznosa, ali upozoravaju da bi obveznost mogla stvoriti nepravedne razlike između tvrtki koje posluju stabilno i onih koje se bore s troškovima.
Sindikati su, s druge strane, ovu mjeru ocijenili velikom pobjedom za radnike. Prema njihovu tumačenju, božićnica mora biti jednaka za sve, a sama mogućnost odgode već predstavlja dovoljnu olakšicu poslodavcima.
Prema izračunima Ministarstva financija, državu će isplata u javnom sektoru stajati 118 milijuna eura, dok bi ukupni gubitak javnih prihoda – kroz poreze i doprinose – mogao dosegnuti 372 milijuna eura. Prijedlog zakona bit će upućen u parlament do kraja listopada, a Ekonomsko-socijalno vijeće trebalo bi o njemu raspravljati između 27. listopada i 7. studenoga.
U istom zakonskom paketu vlada planira i zimski dodatak za umirovljenike u iznosu od 150 eura, koji bi se postupno povećavao do 2030. godine. Time se želi smanjiti jaz između aktivnog i umirovljenog stanovništva u razdoblju visoke inflacije.
Ekonomisti upozoravaju da bi novi trošak mogao povećati slovenski proračunski deficit za jedan postotni bod, što bi ga podiglo na oko 4 posto BDP-a. To otvara rizik od pokretanja postupka prekomjernog deficita na razini Europske unije, osobito u trenutku kada brojni analitičari očekuju veliku globalnu gospodarsku krizu u nadolazećim godinama.
Prema procjenama profesora Marka Jakliča s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, ukupni javnofinancijski učinak ove mjere mogao bi doseći oko 800 milijuna eura godišnje – iznos koji bi, kako ističe, bio dovoljan za izgradnju dvije nove zgrade kliničkog centra svake godine. On smatra da se država upušta u visokorizičnu politiku potrošnje, upravo u trenutku kada bi trebala jačati fiskalnu stabilnost i pripremati se za moguće globalne poremećaje.
Dok se vlada poziva na socijalnu pravednost i jačanje radničkih prava, poslodavci upozoravaju na realne gospodarske posljedice. Očekuje se da će upravo ta rasprava – između „solidarnosti“ i „održivosti“ – obilježiti predstojeći sastanak premijera Roberta Goloba i predstavnika gospodarstva.
