Kako žene ulaze u srednje tridesete, njihovo tijelo prolazi kroz niz hormonalnih promjena koje mogu utjecati na energiju, san, raspoloženje i težinu.
Nutricionisti upozoravaju da u toj životnoj fazi prehrana ima ključnu ulogu u održavanju hormonske ravnoteže — ali i da neke svakodnevne namirnice mogu napraviti više štete nego koristi.
Kako pojašnjava nutricionistica Taylor Stolt i liječnica dr. Amie Hornaman, postoje četiri skupine namirnica koje žene iznad 35 godina trebaju izbjegavati kako bi spriječile hormonalne poremećaje koji se često javljaju u perimenopauzi.
Biljno meso – zamka “zdrave prehrane”
Iako se biljno meso često promovira kao zdravija i ekološki prihvatljivija alternativa, njegov sastav može negativno utjecati na hormonalnu ravnotežu.
Glavni razlog je soja – izvor fitoestrogena, spojeva koji imitiraju estrogen u tijelu i mogu poremetiti prirodnu hormonsku komunikaciju.
“Mnoge vrste biljnog mesa sadrže sojine proteinske izolate koji mogu izazvati hormonske oscilacije, osobito kod žena osjetljivih na promjene estrogena,” upozorava Stolt za SheFinds.
Uz to, mnogi takvi proizvodi sadrže aditive, konzervanse i umjetne arome, što dodatno opterećuje endokrini sustav.
Preporuka stručnjaka glasi: ako već birate biljne alternative, odlučite se za one s prirodnim sastojcima i bez dodataka kemijskih spojeva.
Umjetni zaslađivači – skriveni neprijatelji hormona
Sve više proizvoda danas nosi oznaku “bez šećera”, no to ne znači da su bezopasni.
Prema riječima dr. Hornaman, umjetni zaslađivači poput sukraloze, aspartama i acesulfam-kalija mogu poremetiti regulaciju šećera u krvi i izazvati hormonsku neravnotežu.
“Kada razina glukoze nije stabilna, dolazi do povećanja tjelesne težine i poremećaja pretvorbe hormona štitnjače T4 u njegov aktivni oblik T3”, objašnjava liječnica.
“Upala koju ti zaslađivači izazivaju može dovesti do potpune hormonske zbrke u tijelu,” dodaje ona.
Takve tvari remete komunikaciju između hormona i stanica, što može rezultirati umorom, nesanicom, anksioznošću i sporijim metabolizmom.
Stručnjaci savjetuju zamjenu umjetnih zaslađivača s prirodnima poput stevije, meda ili javorovog sirupa u umjerenim količinama.
Prerađena ulja – “tihi upalni otrov”
Ulja poput repičinog, kukuruznog i sojinog sve se češće povezuju s hormonalnim disbalansom.
Prema dr. Hornaman, riječ je o uljima koja su “čista upala” jer se prerađuju na visokim temperaturama i uz pomoć kemijskih otapala, čime se uništavaju zdrave masnoće i stvaraju spojevi štetni za stanice.
“Sadrže velike količine omega-6 masnih kiselina koje oštećuju stanične membrane i narušavaju hormonske signale,” navodi liječnica.
“Rezultat su inzulinska rezistencija, kronični umor i poremećaji rada štitnjače.”
Nutricionisti savjetuju da žene nakon 35. godine izbjegavaju rafinirana ulja i umjesto njih koriste hladno prešano maslinovo ulje, ulje avokada ili kokosovo ulje.
Neorganski sojini proizvodi – hormonski “disruptori”
Soja sama po sebi nije štetna, ali način uzgoja i prerade čini veliku razliku.
Ako sojini proizvodi nisu organski i fermentirani, mogu djelovati kao hormonski disruptori – tvari koje narušavaju normalno funkcioniranje endokrinog sustava.
“Mnoge žene pokušavaju jesti zdravo uključivanjem sojinog mlijeka, tofua ili proteinskih pločica u prehranu, ali ako soja nije organska i fermentirana, remeti hormonalnu ravnotežu,” upozorava dr. Hornaman.
Fitoestrogeni koje sadrži soja oponašaju estrogen u tijelu, što može dodatno zbuniti hormonski sustav.
Zato se preporučuje birati fermentirane oblike poput tempeha ili misa, dok su bolji izvori proteina jaja slobodnog uzgoja, riba iz divljeg ulova i čisti kolagenski proteini.
Uravnotežena prehrana i pravilan odabir namirnica ključni su za hormonsko zdravlje žena nakon 35. godine.
Kako poručuju stručnjaci, ono što jedemo izravno utječe na naše hormone, energiju i raspoloženje – pa vrijedi paziti da hrana koju biramo bude saveznik, a ne neprijatelj našeg zdravlja.
