U vrijeme kada se većina računa plaća online, mnogi građani više ne razmišljaju o papirnatim potvrdama. No, prema savjetima financijskih stručnjaka, bacanje plaćenih računa odmah nakon uplate može biti ozbiljna pogreška.
Razlog je jednostavan – bez potvrde o uplati teško je dokazati da ste dug doista platili, a upravo to može biti ključni dokaz u slučaju spora ili ovrhe.
Zašto uopće čuvati račune?
U praksi se često događa da građani dobiju opomenu za račun koji su već platili ili da im pružatelj usluge prijeti isključenjem jer “sustav nije zabilježio uplatu”.
Bez uplatnice, bankovnog izvatka ili e-računa, dokazivanje da ste obvezu podmirili može postati dugotrajan i stresan proces.
Osim toga, bacanje starih računa bez uništavanja predstavlja i sigurnosni rizik. Na njima se često nalaze osobni podaci, OIB ili brojevi računa, što može biti “rudnik zlata” za krađu identiteta, upozoravaju stručnjaci za zaštitu privatnosti.
Ako dokument više nije potreban, najbolje ga je uništiti u sjeckalici ili na drugi siguran način.
Koliko dugo čuvati koji račun?
Prema hrvatskim propisima, rok čuvanja dokumenata povezan je s rokovima zastare potraživanja – a oni se razlikuju ovisno o vrsti obveze.
- Režije (struja, voda, plin, grijanje, otpad, telefon, internet, HRT pristojba) – čuvati najmanje 1 godinu od dospijeća računa.
- Komunalna naknada, pričuva, dopunsko zdravstveno osiguranje – čuvati 3 godine.
- Kazne za prometne prekršaje i parking – zastarijevaju nakon 5 godina.
- Porezne obveze – rok zastare 6 godina.
- Sudske presude i javnobilježnički akti – čak 10 godina.
Zato mnogi financijski savjetnici preporučuju da se važniji dokazi o plaćanju čuvaju do deset godina, osobito ako se odnose na veće iznose ili imovinska prava.
Ako vas pozovu na dug – reagirajte na vrijeme
Važno je znati da se sudovi i državna tijela ne pozivaju na zastaru automatski.
Ako dobijete opomenu ili rješenje o ovrsi za dug koji je već u zastari, morate se sami pozvati na to pravo pismenim putem.
U protivnom, ako zastarjeli dug platite, smatra se da ste dobrovoljno ispunili obvezu, pa novac ne možete potraživati natrag.
Pravilno arhiviranje plaćenih računa tako postaje najbolja zaštita od financijskih problema i nepotrebnih sudskih postupaka.
Koje dokumente čuvati trajno
Osim računa za režije, postoji niz drugih dokumenata koji imaju trajno pravnu vrijednost.
To su, primjerice:
- Ugovori o kupoprodaji nekretnina i automobila,
- Vlasnički listovi i zemljišnoknjižni izvadci,
- Oporuke i punomoći,
- Dokumenti o životnom i imovinskom osiguranju,
- Potvrde o otplati kredita,
- Rodni, vjenčani i smrtni listovi,
- Domovnice i putovnice,
- Sudske presude o razvodu ili nasljeđivanju.
Svi ovi dokumenti trebali bi biti pohranjeni na sigurnom mjestu – u vatrootpornom sefu kod kuće ili u banci.
Kako biste smanjili količinu papira, preporučuje se digitalizacija – skeniranje i pohrana u sigurni digitalni oblak ili vanjski tvrdi disk s redovnim sigurnosnim kopijama.
Papir ili digitalno – što je sigurnije?
Iako se mnogi oslanjaju isključivo na internetsko bankarstvo, stručnjaci upozoravaju da digitalni zapisi nisu uvijek trajni dokaz ako se sustavi promijene ili podaci izbrišu.
Zato se savjetuje kombinacija digitalnog i papirnatog arhiva, uz jasan sustav pohrane i redovito ažuriranje.
Na kraju, bez obzira na oblik, cilj je isti – imati dokaz o plaćanju kad vam zatreba.
