Unatrag petnaestak godina, samoposlužne ili samonaplatne blagajne postale su standard u gotovo svim većim trgovačkim lancima u Hrvatskoj.
Kupci ih biraju kako bi izbjegli redove, u miru obavili plaćanje ili sami kontrolirali račun – no sada se postavlja pitanje: plaćaju li zapravo više nego što misle?
Prema inicijativi Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), kupci bi trebali dobiti popust svaki put kad koriste samoposlužnu blagajnu, jer time obavljaju posao zaposlenika.
Udruga navodi da im se sve češće javljaju potrošači koji smatraju kako bi korištenje takvih blagajni trebalo nagraditi umanjenjem računa, jer, iako štede vrijeme, “predstavljaju prebacivanje radnog zadatka s plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca”.
Šest radnji koje inače obavlja blagajnik
Prema navodima HUZP-a, kupci pri korištenju samonaplatnih blagajni zapravo odrađuju cijeli proces prodaje – i to kroz šest ključnih koraka:
- Važu voće i povrće, često uz poteškoće s pronalaskom ispravne šifre;
- Odabiru i ukucavaju šifre kruha i pekarskih proizvoda;
- Rješavaju tehničke pogreške – neispravne barkodove, greške na vagi ili autorizaciju za proizvode s ograničenjem;
- Skeniraju artikle jedan po jedan;
- Uzimaju i pakiraju robu u vrećice;
- Obavljaju transakciju plaćanja.
Drugim riječima – kupac odrađuje posao blagajnika od početka do kraja, bez ikakve naknade.
HUZP je zbog toga pokrenuo online anketu, pozivajući građane da se izjasne podržavaju li popust od 5 posto na račune izdane na samoposlužnim blagajnama.
“Slijedom rezultata ankete krenut ćemo u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima”, poručuju iz udruge.
Trgovci profitiraju, kupci rade
U HUZP-u smatraju kako su samoposlužne blagajne donijele trgovcima velike uštede – i to na račun potrošača.
“Jedan zaposlenik sada nadzire rad više blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu. Profiti rastu, a troškovi plaća i doprinosa padaju”, upozoravaju.
Prema njihovom tumačenju, potrošači su postali besplatna radna snaga: obavljaju fizički i tehnički dio naplate, ali cijene proizvoda ostaju iste bez obzira na to koristi li se klasična ili samoposlužna blagajna.
Time, tvrde, trgovine umanjuju vrijednost rada i vremena kupca.
Udruga predlaže da popust od 5 posto posluži kao pravedna naknada i simbolično priznanje kupcima za trud. “Takva bi odluka pokazala da trgovci cijene lojalnost svojih kupaca i njihovo vrijeme”, ističu.
Kratka povijest samonaplatnih blagajni
Koncept samoposlužne blagajne osmislio je Howard Schneider 1992. godine u njujorškom supermarketu Price Chopper.
U Hrvatskoj su se pojavile 2007. godine, prvo u Rijeci, a među pionirima su bili Konzum i Plodine.
Od tada do danas broj samonaplatnih blagajni eksponencijalno raste, ali s njima i – broj krađa.
Prema podacima njemačkog EHI instituta, stopa krađa na samonaplatnim blagajnama veća je 15 do 30 posto u odnosu na one s osobljem.
Kako bi to spriječili, trgovci u Europi uvode sustave umjetne inteligencije, poput kamera koje prepoznaju neuobičajene pokrete kupaca, tihe alarme i pametne vage koje bilježe razlike između prijavljenog i stvarnog artikla.
Zbog brojnih krađa, britanski lanac Booths krajem 2023. ukinuo je samonaplatne blagajne u svojim trgovinama, vraćajući ljudski kontakt u središte kupovine.
“Prividna pogodnost” koja mijenja maloprodaju
HUZP upozorava da su samonaplatne blagajne postale “prividna pogodnost”: kupci vjeruju da štede vrijeme, ali zapravo odrađuju sve korake prodajnog procesa.
Smanjen broj zaposlenika, niži operativni troškovi i rast profita idu u korist trgovcima, dok kupac nema nikakvu financijsku korist.
Ova inicijativa otvara pitanje pravednosti digitalne automatizacije u trgovini – koliko zapravo “pametne blagajne” služe potrošaču, a koliko poslovnom modelu trgovaca?
Za sada, hrvatski trgovački lanci nisu komentirali prijedlog, no udruga najavljuje daljnje korake prema Ministarstvu gospodarstva i potrošačkim vijećima EU-a.
