Od 1. siječnja 2026. godine na snagu stupaju nova pravila za odlazak u mirovinu, posebno za žene.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), žene će ubuduće pravo na starosnu mirovinu ostvarivati s navršenih 64 godine života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Ova promjena dio je prijelaznog razdoblja koje traje od 2020. do 2029. godine, a cilj mu je postupno izjednačiti dobne uvjete za žene i muškarce.
Od 2030. godine, oba spola odlazit će u punu starosnu mirovinu s 65 godina života.
Postupno povećanje dobi za umirovljenje
HZMO podsjeća da se dobna granica za žene povećava svake godine za tri mjeseca.
Tako su žene u 2025. mogle ići u mirovinu s 63 godine i 9 mjeseci, dok će u 2026. granica biti 64 godine točno.
Taj će se trend nastaviti sve do 2029. godine, kada će žene i muškarci imati jednake uvjete za odlazak u mirovinu.
“Pravo na starosnu mirovinu stječe se s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža, ali za žene vrijedi blaži prijelazni period do 2029.”, poručuju iz HZMO-a.
Ove izmjene dio su mirovinske reforme kojom se Hrvatska usklađuje s europskim standardima i demografskim trendovima, budući da se životni vijek produžuje, a radni vijek produljuje.
Pravo na mirovinu za dugogodišnje osiguranike
Osim redovne starosne mirovine, sustav predviđa i poseban oblik – mirovinu za dugogodišnje osiguranike.
Ovo pravo uglavnom koriste osobe koje su rano počele raditi, a ispunjavaju uvjete:
- 60 godina života i
- 41 godinu radnog staža.
U taj se staž računa samo efektivni, stvarni staž – bez staža po posebnim uvjetima.
HZMO napominje da ovaj oblik mirovine nije dostupan osobama koje već ispunjavaju uvjete za redovitu starosnu mirovinu.
Kada i kako podnijeti zahtjev za mirovinu?
Osiguranici koji žele otići u mirovinu mogu podnijeti zahtjev najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja – to jest, prije prestanka uplate u mirovinski fond ili završetka radnog odnosa.
Pravo na isplatu mirovine nastupa od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa, ako je zahtjev podnesen unutar šest mjeseci od prestanka osiguranja.
Ako se zahtjev podnese kasnije, pravo na mirovinu može se priznati najviše šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
HZMO naglašava da mirovina ne nastupa automatski, već tek nakon službene obrade zahtjeva i odobrenja.
Prijevremena starosna mirovina – što treba znati
Prijevremena mirovina dostupna je onima koji žele ranije prestati raditi, ali uz određene penalizacije.
Prema pravilima, uvjeti su:
- 60 godina života i
- 35 godina radnog staža.
Međutim, iznos mirovine u tom slučaju umanjuje se trajno, ovisno o broju mjeseci ranijeg odlaska.
HZMO stoga savjetuje da se prije donošenja odluke potraži stručni savjet, jer prijevremeni odlazak može bitno utjecati na visinu mirovine.
Što s onima koji rade pola radnog vremena?
Iznimno, mirovinu mogu ostvariti i osobe koje su nastavile raditi s pola radnog vremena, prema izmijenjenom ugovoru o radu.
Takvi osiguranici mogu istodobno primati mirovinu i nastaviti raditi, što je rješenje koje mnogi stariji radnici koriste kako bi lakše prešli iz radnog u mirovinski status.
Digitalni obrasci i brža obrada zahtjeva
HZMO posljednjih godina uvodi digitalne usluge i e-komunikaciju, pa građani sve češće podnose zahtjeve putem internetskog portala e-Građani.
Time se postupak znatno ubrzao, a broj osobnih dolazaka u podružnice HZMO-a smanjen je za više od 40 posto.
Građanima se savjetuje da prije predaje zahtjeva provjere sve podatke o radnom stažu, jer eventualni propusti mogu usporiti odobrenje mirovine.
Službenici HZMO-a dostupni su za savjetovanje i telefonskim putem, a informacije su objavljene i na www.mirovinsko.hr.
Izjednačavanje uvjeta do 2030. godine
Do 1. siječnja 2030. planirano je puno izjednačavanje uvjeta za muškarce i žene.
Tada će svi radnici – bez obzira na spol – moći ostvariti pravo na starosnu mirovinu s 65 godina i 15 godina staža.
Time se završava desetogodišnje prijelazno razdoblje koje je u Hrvatskoj započelo 2020. godine.
HZMO očekuje da će promjene poticati dulji ostanak u svijetu rada, ali i osigurati stabilnost mirovinskog sustava u budućnosti.
