Više od trideset godina nakon najduže opsade u modernoj europskoj povijesti, talijansko pravosuđe otvorilo je istragu koja bi mogla rasvijetliti jednu od najmračnijih i najmanje istraženih epizoda rata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o pričama o stranim državljanima koji su, prema svjedočenjima i dokumentima, dolazili na brda iznad Sarajeva kako bi kao “snajper turisti” pucali na civile.
Opsada Sarajeva trajala je od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996., tijekom koje je ubijeno više od 11.500 civila, među njima 1.500 djece. Snajperisti raspoređeni na brdima bili su svakodnevna prijetnja stanovnicima, a središnji bulevar nazvan Sniper Alley postao je simbol terora kojem je stanovništvo bilo izloženo. Uz ljudske žrtve, opsada je donijela i drastične društvene posljedice: porast samoubojstava, udvostručen broj pobačaja i prepolovljen broj rođenih.
Istraga pokrenuta nakon dokaza talijanskog novinara
Talijansko državno odvjetništvo reagiralo je nakon što im je novinar Ezio Gavazzeni predao opsežnu dokumentaciju i svjedočanstva prikupljena tijekom višegodišnjeg istraživanja. Kako kaže, polazišna točka bio mu je dokumentarni film “Sarajevo Safari”, koji je prvi otvorio temu stranaca koji su tijekom opsade navodno plaćali za sudjelovanje u snajperskim napadima.
Gavazzeni navodi:
“Imao sam kontakte s ljudima među kojima je bio i pripadnik obavještajnih službi BiH tijekom opsade Sarajeva, koji je svjedočio o grupama talijanskih ‘turista-snajperista’ koji su dolazili na brda da pucaju na civile.”
Prema njegovim saznanjima, snajperiste je sustavno provodila srpska sigurnosna služba (SDB), koja im je organizirala pristup položajima, rute i logistiku. Dolazili su preko Trsta i Beograda, a motivi nisu bili ni ideološki ni vojni — već adrenalinski.
Plaćali do 100.000 eura — još više ako je meta dijete
Najpotresniji dio istrage odnosi se na financijski aspekt. Prema navodima koje prenosi njemački Tagesspiegel, između 1993. i 1994. godine više od stotinu stranih lovaca plaćalo je između 80.000 i 100.000 eura za pucanj na civilnu metu.
Ako je meta bilo dijete — cijena je bila još viša.
Ovakvi podaci otkrivaju dimenziju brutalnosti koja nadilazi dosadašnje spoznaje o opsadi.
Italija je prva zemlja koja službeno istražuje fenomen
Istragu vodi specijalna jedinica karabinjera ROS, poznata po složenim međunarodnim istragama. Italija je tako prva država u kojoj je otvoren pravosudni proces zbog pojave tzv. “vikend snajperista”.
Dokumenti i svjedočanstva sada se obrađuju, a istraga se fokusira na identitet stranih državljana i njihove veze s vojskom bosanskih Srba.
Svjedočenja bivših obavještajaca
U filmu “Sarajevo Safari” o događajima govori i bivši obavještajac Armije BiH Edin Subašić. Prisjećajući se 1993. godine, opisao je saslušanje jednog zarobljenog dobrovoljca koje je, tvrdi, otkrilo postojanje stranih snajperista.
“Zarobljenik, dvadesetogodišnjak iz Paraćina, kazao je da je u Bosnu, na poziv Srpske radikalne stranke, došao s grupom dobrovoljaca iz Beograda. Tijekom noćne vožnje do Pala u autobusu je primijetio pet stranaca koji su imali poseban status i bili dobro opremljeni. Trojica su bili Talijani, jedan iz Milana, dok preostala dvojica nisu otkrila identitet.”
Subašić tvrdi da ti ljudi nisu bili plaćeni — oni su sami plaćali da pucaju. Nazvao je to “safarijem na ljude”.
Fotografi, dijaspora i dobrovoljci — tko je sve bio na brdima?
Federalna televizija BiH navodi da je Subašić tijekom rata prikupio informacije o strancima koji su pucali na Sarajevo, uključujući i cjenik koji je ovisio o tome je li meta muškarac, žena, dijete ili trudnica.
Sarajevska javnost već je imala svoj naziv za strance i dobrovoljce koji su dolazili povremeno na položaje: “vikend četnici”.
O tome govori i Džemil Hodžić, koji je u opsadi izgubio brata Amela, a danas vodi projekt Sniper Alley Photo.
“Govorilo se da dolaze ljudi sa strane. Znamo za plaćenike i dobrovoljce iz Rusije i Grčke, kao i za srpsku dijasporu… Dolazili bi u petak poslije posla, a vraćali se u nedjelju kasno da bi u ponedjeljak stigli na posao.”
Hodžić upozorava da su mnogi počinitelji i danas na slobodi.
Broj žrtava i uloga stranih boraca
Direktor IDC Sarajevo Mirsad Tokača navodi da je snajperska vatra tijekom opsade odnijela između 300 i 350 života, gotovo svi civili i djeca. Iako nema formalnih dokaza o “turistima-snajperistima”, dokumentirano je djelovanje oko 300 stranih plaćenika iz Rusije, Grčke, Ukrajine i drugih zemalja u sastavu JNA i VRS.
Tokača ističe:
“Ako se nešto zaista dešavalo, to se ne može sakriti. Netko će prije ili kasnije progovoriti.”
Italija gura slučaj naprijed — BiH stoji
Prema Gavazzeniju, u BiH je ranija prijava koju je podnijela bivša gradonačelnica Benjamina Karić “zataškana”. U Italiji se, pak, istraga intenzivno razvija, a rukovodi je tužiteljstvo u Milanu, koristeći istu dokumentaciju koju BiH nije procesuirala.
Ako talijanska istraga potvrdi navode, ovo bi moglo postati prvo suđenje europskim državljanima koji su sudjelovali u snajperskim napadima na civile izvan regularnih vojnih struktura.
