Nova karta Europe koja prikazuje procjenu rizika od potresa izazvala je veliku pozornost na društvenim mrežama. Mapa koju je objavio popularni Instagram profil Lingue Maps brzo se proširila regijom upravo zato što prikazuje jasnu podjelu kontinenta na tri zone rizika. Prema njoj, Europa je podijeljena na visoki rizik (crveno), srednje-nizak rizik (narančasto) i vrlo nizak rizik (zeleno).
Prema prikazu, gotovo cijelo područje jugoistočne Europe ulazi u kategoriju najvišeg rizika. Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Grčka te zapadni dio Turske prikazani su u tamnocrvenoj zoni, što označava najvišu razinu seizmičke aktivnosti.
Ova zona obuhvaća i prostor uzduž jadranske obale, koja se već desetljećima smatra jednim od seizmički najaktivnijih područja u Europi. Šira regija nalazi se na spoju nekoliko aktivnih tektonskih ploča, zbog čega povremeni potresi nisu iznimka nego kontinuirani geološki proces.
S druge strane, zapadna i sjeverna Europa prikazane su kao područja s minimalnim rizikom. Irska, Velika Britanija, Švedska, Norveška, Finska, zatim baltičke države i velik dio Poljske, obojani su u tamnozelenu boju. Prema dostupnim podacima, te države praktično ne bilježe značajnije potrese, a razina seizmičke aktivnosti ondje je među najnižima u svijetu.
U narančastoj zoni, koja predstavlja srednje-nizak rizik, nalaze se Španjolska, Portugal, Francuska, Austrija i Mađarska. Dok većina tih područja bilježi slabiji ili umjereni rizik, pojedini dijelovi Španjolske i Francuske ulaze u crvenu nijansu, što upućuje na lokalne zone pojačane aktivnosti. Posebno se ističe Italija, gotovo u potpunosti prikazana u crvenoj boji, što je potvrda dugotrajnog seizmičkog opterećenja zemlje smještene na granici afričke i euroazijske ploče.
Autori mape naglasili su da je prikaz izrađen prema dostupnim procjenama, uz napomenu da pojedine regije mogu biti prikazane nešto pojednostavljeno zbog složenosti terena i oblika rasjeda. “Neke regije mogu biti pogrešno obojene zbog neregularnih oblika rasjeda”, navode, dodajući kako određene stare i neaktivne tektonske linije uopće nisu ucrtane.
Stručnjaci upozoravaju da ovakve karte mogu biti koristan orijentir, no nužno ih je tumačiti uz stručno znanje. Seizmička opasnost ne određuje samo položaj rasjeda, već i tip tla, dubina potresa, povijesni obrasci te lokalna gradnja. Zato se karte poput ove koriste kao informativni materijal, a ne kao univerzalni alat za procjenu rizika na pojedinoj mikrolokaciji.
Nova karta tako je još jednom potaknula javnu raspravu o spremnosti zemalja u potresno aktivnim područjima, posebno na Balkanu gdje su posljednjih godina zabilježeni ozbiljni potresi u Hrvatskoj, Albaniji i BiH.
