NASA-ina nova analiza otvorila je globalnu raspravu o dugoročnoj sudbini našeg planeta, ali i o pitanju koje se postavlja već desetljećima — kada će Sunce doći do faze u kojoj više neće moći podržavati život na Zemlji. Znanstvenici ističu da je proces koji vodi prema tom ishodištu već u tijeku, iako se ključne promjene očekuju tek u vrlo dalekoj budućnosti.
Sunce, koje trenutno prolazi kroz stabilnu fazu života, polako troši svoje unutarnje zalihe vodika. NASA i astronomi sa Sveučilišta Warwick upozoravaju da će iscrpljivanje vodika dovesti do prelaska u fazu crvenog diva, što će potpuno promijeniti izgled i uvjete u cijelom Sunčevu sustavu.
Iako se ovakve promjene čine kao daleka znanstvena teorija, NASA ističe da je proces već započeo. Sunce postaje sve sjajnije i toplije, a reakcije koje se odvijaju u njegovoj unutrašnjosti pokreću lance događaja koji će, jednom kad dosegnu vrhunac, imati razorne posljedice za život na Zemlji.
Prema dosadašnjim procjenama, za oko 5 milijardi godina Sunce će doživjeti energetski kolaps, nakon čega započinje faza u kojoj više neće biti stabilna zvijezda kakvu poznajemo. Kada ponestane vodika, počet će se spajati jezgre helija, a zvijezda će se naglo proširiti.
Za planete najbliže Suncu, Merkur i Veneru, NASA predviđa gotovo sigurnu sudbinu — bit će progutani. No posljedice za Zemlju bit će jednako pogubne, iako vjerojatno ponešto sporije. „Ekstremni valovi zračenja i topline doći će do našeg planeta, uništavajući sve uvjete za život. NASA predviđa da će oceani jednostavno ispariti, atmosfera će se raspasti, a Zemlja će postati mrtva planeta, slična sadašnjoj Veneri – vruća i nepredvidiva, bez uvjeta za bilo kakav oblik života“, navodi se u analizi.
Znanstvenici procjenjuju da bi Zemlja mogla postati nenastanjiva već za oko milijardu godina, znatno prije konačne faze crvenog diva. Kako Sunce bude raslo i povećavalo svoju sjajnost, površinska temperatura Zemlje rast će do točke na kojoj oceani više neće moći zadržati vodu u tekućem stanju. To će pokrenuti nezaustavljiv proces isparavanja i raspada atmosfere.
Iako sve ove procjene izgledaju kao daleka znanstvena projekcija, istraživači napominju da se buduće spoznaje mogu mijenjati s razvojem novih modela. Zvjezdana fizika i dalje napreduje, a simulacije postaju sve preciznije, pa se i scenariji evolucije našeg Sunca prilagođavaju tim spoznajama.
Usprkos ozbiljnim dugoročnim upozorenjima, NASA i dalje naglašava važnost istraživanja svemira, posebno projekata koji se provode u stvarnom vremenu. Misija Artemis II, najavljena kao veliki korak u ponovnom osvajanju Mjeseca, simbolizira optimističan pogled prema budućnosti, čak i dok znanstvenici analiziraju sudbinu našeg planeta kroz milijarde godina.
U sklopu misije, četvero astronauta NASA-e krenut će u kružnu orbitu oko Mjeseca kako bi provjerili sve ključne sustave prije sljedeće faze, u kojoj bi se kroz misiju Artemis III astronauti trebali vratiti na Mjesečevu površinu.
NASA ističe da je važno javnost uključiti u takve misije, zbog čega je pokrenut program „Artemis II Virtual Passport“, koji svima omogućuje praćenje misije uživo, sudjelovanje u virtualnim događajima i primanje posebnih sadržaja. Fokus na istraživanje Mjeseca naglašava kako NASA paralelno obrađuje i razumije dugoročne rizike koji prijete Zemlji i planira konkretne korake za budućnost čovječanstva u svemiru.
