Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević, gostovala je u emisiji Novi dan na televiziji N1, gdje je komentirala cijene ovogodišnje blagdanske košarice i rast troškova života koji sve teže pogađa hrvatske građane, posebno umirovljenike.
„Cijene stalno rastu u Hrvatskoj, pa nije realno očekivati da će blagdanska košarica biti jeftinija. Svjedočimo da naročito cijene hrane i pića rastu, i jasno je da će ovogodišnji blagdani biti skuplji nego prošli“, rekla je Knežević.
Cijene porasle i do 10 posto u odnosu na prošlu godinu
Prema njezinim riječima, blagdanska košarica za četveročlanu obitelj ove će godine biti oko 10 posto skuplja u odnosu na 2024.
Procjenjuje se da će trošak iznositi oko 350 eura, i to za svega jedan do dva dana blagdanskih obroka.
„To su veliki iznosi, pogotovo kad znamo da mnogi jedva pokrivaju osnovne troškove. Za velik broj građana to je jednostavno nedostižno“, naglasila je.
Usporedba s prošlim godinama pokazuje koliko su cijene hrane dramatično porasle.
Primjerice, bakalar koji se prije dvije godine prodavao po 33 do 45 eura, sada stoji između 70 i 75 eura.
Cijene purice i odojka također su značajno veće, što dodatno opterećuje kućne budžete.
Ograničene cijene – dobra ideja, loša provedba
Knežević je komentirala i vladinu mjeru ograničavanja cijena osnovnih proizvoda, istaknuvši da u teoriji ima smisla, ali u praksi ne daje očekivane rezultate.
„Podržavamo tu mjeru i zagovarali smo je od samog početka, ali problem je u provedbi. Ljudi često ne znaju koji su proizvodi ograničeni, a trgovci se ne trude dovoljno istaknuti ih. Osim toga, proizvodi koji su ograničeni često su – nedostupni. Ujutro ih ima, popodne već nestanu s polica“, kazala je.
Dodala je da se državni inspektorat trudi, no da se situacija ne popravlja:
„Umjesto da se poboljša, stanje postaje sve lošije. Važno je osigurati da tih proizvoda zaista ima, jer svrha ograničenja je da ih ljudi mogu kupiti.“
Knežević je podsjetila da još nisu riješeni svi slučajevi vezani uz zaokruživanje cijena koje se dogodilo pri uvođenju eura početkom 2023. godine.
Umirovljenici na rubu siromaštva
Najveći problem, naglašava Knežević, pogađa umirovljenike s najnižim primanjima.
„Temeljna potrošačka košarica za samca iznosi oko 250 eura, a mi imamo 300 tisuća umirovljenika koji primaju 300 eura mirovine. Kako će oni platiti i tu minimalnu košaricu, a kamoli blagdansku?“, pita se.
Prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi nešto iznad 470 eura, ali gotovo trećina umirovljenika prima 300 eura ili manje, što je ispod granice siromaštva prema kriterijima Eurostata.
Za mnoge starije građane, blagdani će stoga značiti odricanje od tradicionalnih jela i simboličnih poklona, jer „bakalar i kolači više nisu dio obične obiteljske trpeze, nego luksuz“.
Rast potrošnje gura cijene prema gore
Knežević je upozorila i na paradoks hrvatske potrošnje: unatoč visokim cijenama, građani i dalje troše više nego ranije, što trgovcima daje dodatni prostor za poskupljenja.
„Dokle god kupujemo više i više, cijene će rasti. To je jednostavno tržišna logika“, rekla je.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja je u trećem kvartalu 2025. porasla za više od 6 posto, iako su cijene hrane i pića u prosjeku veće za gotovo 8 posto.
Ekonomisti upozoravaju da se Hrvatska nalazi u fazi postinflacijskog pritiska, gdje se cijene više ne smanjuju, već stagniraju na visokoj razini.
Ana Knežević zaključila je da se država i trgovci moraju više usredotočiti na kontrolu tržišta, ali i na pomoć najsiromašnijima.
„Blagdanska košarica ne bi trebala biti luksuz. Riječ je o osnovnim namirnicama koje bi si svaka obitelj trebala moći priuštiti“, poručila je.
