Znanstvena zajednica sve glasnije upozorava da istraživanja ljudskog mozga i napredak neurotehnologije nose tamnu stranu. Dvojica britanskih profesora tvrde da ono što se nekad činilo znanstvenom fantastikom sada postaje realna prijetnja međunarodnoj sigurnosti.
Profesori Michael Crowley i Malcolm Dando sa Sveučilišta u Bradfordu upozoravaju da ljudski mozak postaje novo bojište ratovanja. Njihova knjiga, objavljena u izdanju Kraljevskog kemijskog društva, otkriva kako se napredak u neurologiji, farmakologiji i umjetnoj inteligenciji može iskoristiti za stvaranje sofisticiranih oružja za manipulaciju sviješću.
Oružje koje mijenja percepciju i ponašanje
Prema riječima profesora Crowleyja, ulazimo u razdoblje u kojem bi se mozak mogao tretirati kao ratno polje. „Alati za manipulaciju središnjim živčanim sustavom – za sedaciju, zbunjivanje ili čak prisilu – postaju precizniji, dostupniji i privlačniji državama“, upozorava Crowley.
U knjizi se analizira i povijest državom sponzoriranih eksperimenata s kemikalijama koje djeluju na središnji živčani sustav (CNS). Tijekom Hladnog rata i nakon njega, velike sile poput Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza i Kine razvijale su sredstva koja mogu onesposobiti ili izmijeniti svijest čovjeka.
Tragični primjer iz Moskve
Jedini poznati slučaj masovne uporabe oružja koje djeluje na CNS dogodio se 2002. godine tijekom talačke krize u moskovskom kazalištu. Sigurnosne snage tada su koristile derivate fentanila kako bi prekinule opsadu u kojoj su čečenski militanti držali gotovo 900 ljudi.
Iako je većina talaca oslobođena, više od 120 osoba izgubilo je život zbog učinaka kemijskih agenasa, a mnogi su pretrpjeli trajne posljedice.
Stručnjaci smatraju da je taj slučaj pokazao razornu snagu farmakološkog oružja koje ne uništava infrastrukturu, već cilja izravno na ljudsku svijest i fiziologiju.
Napredak tehnologije – nova prijetnja sigurnosti
Od tog vremena, neuroznanstvena istraživanja značajno su napredovala. Crowley i Dando tvrde da danas postoje sredstva koja bi mogla precizno utjecati na kogniciju, emocije ili ponašanje.
Prema prof. Dandu, isto znanje koje se koristi u liječenju neuroloških poremećaja može se zloupotrijebiti za narušavanje percepcije, izazivanje poslušnosti ili čak stvaranje „nesvjesnih agenata“.
„Prijetnja je stvarna i raste“, upozorava Dando. Problem je u tome što postojeće međunarodne konvencije ne pokrivaju dovoljno široko nove oblike oružja koji kombiniraju kemiju, neuroznanost i umjetnu inteligenciju.
Poziv na globalnu zaštitu ljudskog uma
Znanstvenici predlažu uvođenje novog međunarodnog okvira – tzv. „holističke kontrole naoružanja“ – kojim bi se nadziralo korištenje svih agenasa koji mogu utjecati na ljudsku svijest.
U svojim preporukama navode i potrebu za formiranjem radne skupine koja bi pratila razvoj tvari koje djeluju na CNS te uvođenje strože edukacije i praćenja znanstvenih projekata.
„Moramo prijeći s reaktivnog na proaktivno upravljanje“, poručuje Dando, ističući da znanost mora služiti zaštiti čovječanstva, a ne njegovom nadzoru.
Znanost između napretka i zlouporabe
Oba profesora priznaju da istraživanja mozga i živčanog sustava donose ogromne koristi – od liječenja Alzheimerove bolesti do razumijevanja mentalnih poremećaja. No, upozoravaju da svaka nova spoznaja može imati i militariziranu primjenu ako se nađe u pogrešnim rukama.
„Ovo je poziv na buđenje“, rekao je prof. Michael Crowley.
„Moramo djelovati sada kako bismo zaštitili integritet znanosti i svetost ljudskog uma.“
